Slavimo svetkovinu Tijelova i možda je logično očekivati da ćemo u liturgiji čuti evanđeoski izvještaj s posljednje večere, kada je Isus ustanovio euharistiju. No Crkva ipak odabire neka druga čitanja te nas tako iznova podsjeća da je sveta misa mnogo više od spomena na Kristovu posljednju večeru: riječ je o procesu ostvarivanja velikog Božjeg plana koji se odvija još od početka povijesti.

"Kao što prve korizmene nedjelje uvijek čitamo o Isusovoj kušnji u pustinji, druge nedjelje uvijek čitamo o njegovu preobraženju na gori. Iako ista čitanja imamo u kolovozu kada slavimo blagdan Preobraženja, današnji Isusov preobražaj moramo gledati u okviru naše korizmene pripreme", piše uvodno vlč. Tomislav Šagud, župnik Župe Presvetog Trojstva u Zagrebu osvrćući se u propovijedi na biblijska čitanja druge korizmene nedjelje.

Donosimo ulomak iz posljednje propovijedi bl. Alojzija Stepinca napisane vlastitom rukom samo osam dana prije smrti. Nadbiskup Stepinac je na misi 2. veljače 1960., kad je posljednji put propovijedao, blagoslovio svijeću i rekao župniku Vranekoviću kako će je ove godine sigurno trebati. Osam dana nakon Svijećnice župnik Vraneković pružio je umirućem kardinalu goruću svijeću koju je blagoslovio na blagdan Svijećnice. Nekoliko minuta kasnije kardinal Stepinac je umro.

"Ti ćeš večeras po svoj prilici cijelu noć plesati, bezbrižno se zabavljati i tako započeti Novu Godinu isto onako kako su i staru završili. Ali mi, koji vjerujemo da je čovjek određen za nešto više, nećemo na tako laku ruku mimoići ovu opomenu Sv. pisma, nego ćemo kao dragocjenu pouku imati pred očima ne samo cijele iduće godine, nego cijeloga našega života dvije misli: da su dani našega zemnoga života kratki, da su dani našega zemnoga života nenadoknadivi", rekao je nadbiskup Stepinac u svojoj propovijedi u Zagrebačkoj katedrali, na Staru godinu, 31. prosinca 1934..

"Mrak se već posve zgusnuo, crkveno je zvono utihnulo. Ali riječi mladoga svećenika ne prestaju odjekivati u meni. Ne prestaju svijetliti", zapisao je pjesnik Stjepan Lice u svjedočanstvu o jednostavnoj, a opet tako snažnoj propovijedi jednog mladog svećenika.

Na treću vazmenu nedjelju iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed višeg asistenta na Katedri filozofije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i župnika u župi sv. Josipa na Marijin Dvoru u Sarajevu doc. dr. sc. Olivera Jurišića. Između ostalog je istaknuo: "Ljubav Oca koja je toliko jača od smrti da i tijelo može uskrsnuti i preobraziti. Takav je Otac beskrajno udaljen od mitoloških i legendarnih bogova čija je ljubav bila kadra tek za povremene posjete podzemnim svjetovima mrtvih duša i mrtvih duhova."

Na Uskrs iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed preč. Josipa Ivešića, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije, župnika u đakovačkoj župi Dobroga Pastira. "Kristovo uskrsnuće daje smisao našoj patnji, našem nastojanju da živimo i svjedočimo dobro, našoj spremnosti da opraštamo i prihvatimo oproštenje", poručuje preč. Ivešić.

Na Veliku subotu iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed fra Alberta Maggija, talijanskog bibličara, koju je preveo i prilagodio vlč. doc. dr. sc. Zdenko Ilić, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, crkveni sudac i profesor crkvenoga prava na KBF-u u Đakovu. "Isus je ljubav koja može biti izdana, ali on nikada neće izdati!", poručuje fra Albert Maggi.

Na Cvjetnicu iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Josipa Filipovića, dekana Županjskog dekanata koji među ostalim poručuje: "Naša vjera počiva na najljepšem temelju: na svjedočanstvu savršene ljubavi koja se očitovala u Kristovoj muci i smrti na križu."

Na blagdan Blagovijesti iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Roberta Farkaša, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije, župnika župe sv. Leopolda Bogdana Mandića u Slavonskom Brodu. Vlč. Farkaš poručuje: "U korizmi ovaj blagdan je poruka ohrabrenja, poticaj na veće pouzdanje u Boga kakvo je imala Bogorodica".