Kruna svetog Stjepana bila je simbol ugarske prevlasti nad zemljama koje su joj pripadale, među kojima je od početka 12. stoljeća bila i Hrvatska. Izborom Kolomana za hrvatskoga kralja ona je ušla u državnu zajednicu s Ugarskom, među takozvane "zemlje krune svetog Stjepana".

Dana 14. kolovoza 1880. godine svečano je obilježen dovršetak znamenite katedrale u Kölnu – jednog od najvećih simbola katolicizma u Njemačkoj.

Na 250. obljetnicu ponovnoga nalaska čudotvornoga kipa 1935. godine kip Majke Božje Bistričke okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama; većom krunom glavu presvete Djevice, a manjom glavu djeteta Isusa.

Ovaj članak podsjeća na drevni viteški kod iz 12. stoljeća. Ta su pravila diktirala ponašanje vitezova koji su htjeli njegovati svete vrline i probuditi u sebi najplemenitija osjećanja. Na prvi pogled takav se kod može činiti zastarjelim ili neprikladnim za moderno doba. No je li to doista? Kako viteštvo može biti nešto iz čega bi naše moderno društvo moglo dobiti veliko nadahnuće? Zajedno potaknimo novi viteški duh!

Da provedemo anketu među građanima našeg glavnog grada znaju li zašto se zagrebačko naselje na sjeveru grada naziva Ksaver, mislim da bi malo tko znao odgovor. Još bi se teže našao netko tko bi znao da je sv. Franjo Ksaver službeno proglašeni zaštitnik Grada Zagreba.

Anđeoski most (Ponte Sant' Angelo) poznat je po tome što povezuje Anđeosku tvrđavu, odnosno mauzolej cara Hidrijana, sa središtem Rima. Posebno je važan jer je od Srednjeg vijeka prolaz za hodočasnike prema Bazilici Sv. Petra, a i danas se smatra jednim od najljepših građevinskih struktura u svijetu.

Upravo danas, 18. kolovoza obilježava se 570 godina od rođenja najvrjednijeg hrvatskog pisca, humanista i klasika kršćanske književnosti, a u povodu te obljetnice Gradska knjižnica Marka Marulića Split postavila je izložbu "Šetnja Splitom stopama Marka Marulića" koja će biti otvorena do sredine rujna. Osim toga, uz 500. tu obljetnicu prvotiska njegove "Judite", koja će biti obilježena 13. kolovoza 2021. fra Stipe Nosić pripremio je najavu kritičkog izdanja djela koje priprema prof. Zvonko Pandžić.

O bogatstvima Slavonije napisane su mnoge pjesme i priče. Ravnica je hranila i prehranila nebrojeno ljudi, a njezina povijest obilježena je mnogim kulturnim spomenicima i objektima. Projekt povjesničara Maria Katića i snimatelja Domagoja Katića u vaše domove donosi dašak povijesti i Slavonije kakvu ne poznajete.

O inkunabulama piše Alen Orlić, prof.

Najpoznatije verzije kalendara su julijanski, sastavljen na zahtjev Julija Cezara i gregorijanski, sastavljen na zahtjev pape Grgura XIII., a danas se gotovo u svim krajevima svijeta kao primarni ili sekundarni kalendar koristi upravo gregorijanski čijom uporabom se mjerenje vremena najviše približilo stvarnom protjecanju godine, odnosno vremenu kojem je potrebno da Zemlja obiđe Sunce.