Povijesni razvoj

Svetište Majke Božje Bistričke ima kroz vjekove važno, upravo središnje mjesto u vjerskom životu hrvatskog naroda. Osobito u teškim vremenima svoje povijesti narod upire svoje oči u crni lik Majke Božje Bistričke, njoj se utječe i zavjetuje. Stotine tisuća hodočasnika doživljava tu svake godine radost susreta s Bogom, pomirenje, utjehu i novu snagu za kršćanski život. U naše vrijeme u tom su se svetištu odigrali osobito važni događaji za vjeru našeg naroda, prenosi Zagrebačka nadbiskupija.

God 1971. održanje u njemu Međunarodni mariološki i marijanski kongres, prvi takvog značaja u našoj domovini. Devetog rujna 1984. održana je veličanstvena proslava: završetak višegodišnjeg slavlja trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres. Svim tim velikim događajima Majka Božja Bistrička utisnula je svoj pečat, a vjerni je narod brojnim sudjelovanjem (preko 400.000) izrazio svoju vjernost Bogu i Majci Božjoj. Već prigodom Međunarodnog mariološkog i marijanskog kongresa hrvatski su biskupi svetište proglasili hrvatskim nacionalnim marijanskim svetištem, te ustanovili blagdan Majke Božje Bistričke, koji će se slaviti svake godine 13. srpnja kao spomen na ova pastoralno i duhovno plodna slavlja. Sveti zbor za bogoslužje potvrdio je ovu odluku biskupa i odobrio obrazac Mise i Časoslova za ovaj blagdan (Vlastiti misal Zagrebačke nadbiskupije, 159).

Likovni prikaz svetkovine

Vjeruje se da je drveni kip Bistričke Bogorodice u tamnome drvetu izrezbario za vjerničko pučanstvo nepoznati mjesni majstor iz običnog puka. Stoga pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Zavjetni čudotvorni kip Majke Božje Bistričke izrađen je oko 1499. godine. Prema usmenoj predaji kip je bio od 1499. do 1545. postavljen u kapeli, prasvetištu na obližnjemu Vinskom Vrhu.

Na 250. obljetnicu ponovnoga nalaska čudotvornoga kipa 1935. godine kip Majke Božje Bistričke okrunjen je dvjema jubilejskim zlatnim krunama; većom krunom glavu presvete Djevice, a manjom glavu djeteta Isusa. Krune za taj kip, prema nacrtu časne sestre Anđeline Široki načinio je pojasar Vlatko Mesić. Izrađene su prema uzoru na staru hrvatsku kraljevsku krunu iz 10. stoljeća i dar su hrvatskoga naroda. Prigodnu propovijed i posvetu pred 30.000 hodočasnika izrekao je tadašnji nadbiskup-koadjutor blaženi Alojzije Stepinac, a zagrebački nadbiskup Antun Bauer proglasio je presvetu Bogorodicu Mariju, Majku Božju Bistričku, Kraljicom Hrvata.

U ožujku 1938. godine dogodio se pokušaj krađe kruna Blažene Djevice Marije i Isusa. Krađa nije uspjela, ali poslije toga stalno je na glavama Blažene Djevice Marije i Isusa stara, barokna kruna, a ona „kraljevska” stavlja se samo u posebnim prigodama (usp. marija-bistrica.hr/stranica/kip-majke-bozje-bistricke).