Sveti Šarbel je libanonski svetac sa zapanjujućim i čudesnim plodovima zagovora i manifestacijama koje ga prate. Zovu ga i libanonskim Padre Pijom... Tko god da mu se s vjerom moli većinom ubrzo dobije odgovor.

Danas Crkva slavi svetu Genovevu (Sainte Geneviève), zaštitnicu Pariza koja je rođena oko 419. ili 422. u Nanterreu nedaleko Pariza.

Katarina Labouré, bila je časna sestra milosrdnica sv. Vinka Paulskog, koja je imala nekoliko ukazanja Majke Božje koja je od nje tražila da napravi medaljicu i da je širi. Spomendan joj je 31. prosinca.

Marijine sestre čudotvorne medaljice iz Samostana Marijinih sestara na zagrebačkom Srebrnjaku duhovno se pripremaju za svetkovinu Gospe čudotvorne medaljice. Sam blagdan inače se slavi 27. studenog, ali s obzirom na to da je to nedjelja, središnja proslava bit će dan ranije u subotu 26. studenog u 18 sati, molitvom vječne devetnice i misom koju će predvoditi vlč. Luka Premelč, duhovnik u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu. Samoj svetkovini prethodi trodnevna duhovna priprava od srijede 23. do petka 25. listopada također s početkom u 18 sati.

Euharistijsko klanjanje u bazilici Presvetog Srca Isusova na Montmartreu u Parizu nije se zaustavilo pod bombama 1944. godine, a nije se zaustavilo ni tijekom pandemije. Od 21. listopada to svetište koje je podignuto kao mjesto iskupljenja grijeha na poprištu mnogih mučenika smatra se nacionalnim spomenikom Francuske.

Prvom viđenju Blažene Djevice Marije, kako je po nalogu svojih nadređenih posvjedočila sv. Katarina Labouré, prethodio je susret s nebeskim bićem koje ju je povelo do kapele samostana, obasjavajući putem sve oko sebe nebeskim zrakama svjetlosti.

1.500 godina katoličanstva u Francuskoj osiguralo joj je naziv 'prva kći Crkve', stoga je današnji Pariz nezamisliv bez svojih kršćanskih korijena koje smo upoznali u emisiji Put pod noge.

"Tamni dragulji znače milost koju ljudi ne prose. Slika se zatim okrene. U sredini veliko slovo 'M'. U slovo 'M' usađen je križ. Ispod slova dva srca: jedno ovijeno trnovim vijencem, a drugo probodeno mačem. Razumjela sam da to ima biti druga strana medaljice. Razmišljala sam da nije možda i tu potreban natpis. Na to osjetih odgovor: 'Slovo M i dva srca govore dovoljno'. Začula sam glas: 'Daj napraviti medaljicu po ovom uzoru. Svi koju je blagoslovljenu budu nosili o vratu primit će mnoge i velike milosti. Neizmjerne milosti primit će i oni koji budu s pouzdanjem nosili medaljicu'”, zapisala je u svoj dnevnik sv. Katarina Labouré o događaju koji dogodio na današnji dan 1830. godine.

Spoj vjerničke, duhovne i kulturne dimenzije prožima Pariz i Francusku. O hodočašću u "Kršćanski Pariz", staru kći kršćanstva koja je kroz stoljeća bila dom mnogim svecima pa i Hrvatima poput Antuna Matoša, bl. Ivan Merza, Đure Gračanina i Brune Bušića, razgovarali smo s doc. dr. sc. Tomislavom Kovačem, profesorom s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji grupama koje prati u Francuskoj rado priča kršćanske anegdote i povijesne činjenice na kojima su nastali Pariz i Francuska.