Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u subotu 3. kolovoza 2024. priopćenje o svečanosti otvorenja Olimpijskih igara 26. srpnja u Parizu.

Ovi su nam, moderni ljudi, koje nikako ne smijemo osuditi, ali ni opravdati, dali do znanja da su između ostalog, razumjeli što je to ljubav, sloboda i odgovornost. Ili je istina možda nešto drugo?

U povodu Olimpijskih igara koje će 26. srpnja 2024. biti svečano otvorene u Parizu, Katolička Crkva u Francuskoj pripremila je niz događanja pod nazivom "Holy Games" (Svete igre), tijekom dva tjedna trajanja Olimpijskih igara, kao i tijekom Paraolimpijskih igara koje će uslijediti, objavio je u srijedu 24. srpnja Kathpress.

U samom srcu Pariza, časne sestre iz betlehemske monaške obitelji, Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Bruna vode skriveni život kontemplacije.

Pariška katedrala Notre-Dame trebala bi se ponovno otvoriti krajem 2024. godine, nešto više od pet i pol godina nakon razornog požara za Uskrs 2019., objavljeno je u utorak.

Euharistijsko klanjanje u bazilici Presvetog Srca Isusova na Montmartreu u Parizu nije se zaustavilo pod bombama 1944. godine, a nije se zaustavilo ni tijekom pandemije. Od 21. listopada to svetište koje je podignuto kao mjesto iskupljenja grijeha na poprištu mnogih mučenika smatra se nacionalnim spomenikom Francuske.

1.500 godina katoličanstva u Francuskoj osiguralo joj je naziv 'prva kći Crkve', stoga je današnji Pariz nezamisliv bez svojih kršćanskih korijena koje smo upoznali u emisiji Put pod noge.

Spoj vjerničke, duhovne i kulturne dimenzije prožima Pariz i Francusku. O hodočašću u "Kršćanski Pariz", staru kći kršćanstva koja je kroz stoljeća bila dom mnogim svecima pa i Hrvatima poput Antuna Matoša, bl. Ivan Merza, Đure Gračanina i Brune Bušića, razgovarali smo s doc. dr. sc. Tomislavom Kovačem, profesorom s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji grupama koje prati u Francuskoj rado priča kršćanske anegdote i povijesne činjenice na kojima su nastali Pariz i Francuska.