Budi dio naše mreže

Doc. dr. Tomislav Kovač: „Pariz je nezamisliv bez svojih kršćanskih korijena“

1.500 godina katoličanstva u Francuskoj osiguralo joj je naziv 'prva kći Crkve', stoga je današnji Pariz nezamisliv bez svojih kršćanskih korijena koje smo upoznali u emisiji Put pod noge.

/ Tihana Semijalac

‘Kršćanski Pariz’ naziv je duhovno-turističkog i studijskog putovanja koje vodi doc. dr. Tomislav Kovač, pročelnik katedre fundamentalne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Kovač, naime, već dvadesetak godina vodi turističke grupe Francuskom pri čemu je primijetio da postoji bogatstvo duhovnih sadržaja koji su obilježili povijest ove države, poput gradova, crkvi, vladara, kulturnih događaja i institucija.

Duhovno bogatstvo Pariza

„Mislim da svaka zemlja i svaki grad, pogotovo veliki gradovi, imaju svoje duhovno bogatstvo koje se može vidjeti u povijesti, kulturi, arhitekturi. Pariz je prepun takvog bogatstva, prije svega preko svojih crkava, a otkrio sam da je Pariz uz Rim grad u Europi s najviše kršćanskoga bogatstva. Nije, stoga, bez razloga što su Pariz i Rim jedina dva velika pobratimljena grada. Postoji k tome i  izreka da je samo Pariz dostojan Rima i Rim dostojan Pariza.“

Pariz – Notre-Dame / Foto: Pixabay

Katedrala Notre-Dame

„Katedrala Notre-Dame je sigurno jedan od najpoznatijih simbola kršćanstva uopće u svijetu. Kada je građena u 13. st. bila je najveća crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji u Europi. U to vrijeme Pariz je bio najnapućeniji grad u Europi i brojao je oko 200.000 stanovnika. Gradnja ove crkve bila je velik događaj, ne samo za grad Pariz, za Francusku, nego i za Europu. Treba znati da u to doba gotika nastaje baš u pariškoj regiji. U tih 200 godina, od druge polovice 12. st. pa do 15. st. 15-20 velikih značajnih gotičkih katedrala gradi se u pariškoj regiji, a preko 4.000 većih crkava gradi se u Francuskoj, većinom u gotičkome stilu. Zanimljivo je na razini arhitekture da gotika uvodi nove elemente; naglašava svjetlost – bitan element gotike – građevine su obično veće, imaju prozore – vitraje koji su ukrašeni – to je drugi element gotike, tu su bogata pročelja, visoki zvonici, potporni lukovi izvana, križni svodovi iznutra, trobrodne ili peterobrodne crkve – sve te elemente katedrala Notre-Dame ima u sebi. Možemo, dakle, reći, da na razini gotičke arhitekture, ona doista spada u remek-djelo.

Pariz – Notre-Dame / Foto: Pixabay

Katedrala je Posvećena je Našoj Gospi, što u prijevodu doslovno i znači, a ja je od milja zovem i ‘pariškom ljepoticom’. Ona povezuje Pariz sa svojom kršćanskom prošlošću. U srednjem vijeku katedrala ima jedno duboko teološko značenje – predstavlja nebeski Jeruzalem na zemlji. Kada vjernik uđe u katedralu Notre-Dame on kao da je učinio prvi korak prema nebu. To je doista velika crkva i može primiti oko 9.000 ljudi. Simbol je francuskoga kraljevstva, puno se događaja tamo zbilo, puno kraljeva je kršteno, vjenčalo se, dakle, to je nezaobilazan spomenik u Francuskoj i u Europi.

Pariz – Notre-Dame u požaru / Foto: Wikipedia

Požar koji se dogodio početkom Velikoga tjedna prošle godine doista je bio tragedija za Francusku, za Pariz i za svijet iako je Francuska danas, možemo reći, poprilično dekristijanizirana zemlja. Bilo je interesantno vidjeti koliko su Francuzi bili ganuti tim požarom, gotovo cijelo krovište iz 13 st. je spaljeno, neki vitraji su maknuti, kor i zidovi su oštećeni, također i statika, jer jedan bitan element u goričkoj arhitekturi je željezo, metal koji drži konstrukciju, koji je  zbog vrućine tog požara također radio. Hvala Bogu, dvije prekrasne rozete koje čine ljepotu katedrale, pogotovo južna rozeta posvećena Blaženoj Djevici Mariji, ostale su neoštećene.

Radovi će trajati otprilike pet godina, a bilo je pitanja kako obnoviti katedralu, u starome stilu ili možda staviti neki novi krov, ali ipak je prevladala tradicionalna arhitektura da se Notre-Dame vrati u izvorno stanje s novim materijalima.

Katedrala Notre-Dame vrlo je zanimljiva i topografski. Nalazi se na otoku i jedina je takva katedrala u svijetu, a kad se gleda iz daljine doista izgleda kao brod. Znamo da je jedan od simbola Crkve upravo lađa, Crkva kao lađa spasenja, a zanimljivo je da je lađa i simbol grada Pariza – moto je grada ‘Fluctuat nec mergitur’ (‘Plovi, ali ne tone’).“

Foto: Pixabay

Francuzi i Blažena Djevica Marija

„Blažena Djevica Marija je, prema starim tradicijama iz 5. st., putovala na jug Francuske s Marijom Magdalenom, Lazarom i sv. Ivanom apostolom. Neka svetišta na jugu Francuske posvećena su njima. Blažena Djevica Marija osobito se štuje od srednjega vijeka te većina katedrala nosi njezino ime. U Francuskoj ima oko 2.900 aktivnih marijanskih svetišta, a od 18 Gospinih ukazanja koje je Crkva priznala 4 su u Francuskoj. Dakle, Blažena Djevica Marija je do francuske revolucije bila zaštitnica Francuske. Ime Marie je do nedavno u Francuskoj bilo jedno od najznačajnijih imena. Današnja povezanost kod katolika ostala je važna, iako je u narodu sada malo drugačije, ali za mnoge katolike ona je i dalje kraljica Francuske.“

‘Prva kći Crkve’

Taj je pojam nastao postupno. Znamo da se kršćanstvo širilo po Galiji krajem 2. st. preko trgovaca koji su dolazili iz Sredozemlja. Prvi biskup u Francuskoj bio je sv. Irenej Lyonski i bio je učenik sv. Polikarpa koji je, pak, bio učenik Ivana apostola. Dakle, imamo tradiciju koja veže prvog francuskog biskupa s Ivanom evanđelistom, odnosno apostolom. Ireneja se obično naziva i ‘ocem zapadne teologije’, a umro je kao muenik u gradu Lyonu. Jedna tradicija kaže da je papa Fabijan za vrijeme progonstava u 3. st. poslao sedam misionara u Francusku tamo i svaki je utemeljio jednu crkvu, pogotovo na jugu Francuske. Jedan od njih je bio i sv. Denis, pariški biskup.

Pariz – Montmartre / Foto: Pixabay

Prvi franački kralj Klodvig je primio kršćanstvo 496. godine i po tome se obično govori da su Francuzi prvi pokršteni narod u zapadnoj Europi. Karlo Veliki je, pak, imao velik utjecaj u širenju kršćanstva. Zanimljivo je da kraljevi od 15 st. u Francuskoj sebe nazivaju ‘starijim sinovima Crkve’, nazivaju se i kršćanskim kraljevima, to je jedna titula. Međutim, pojam ‘starija kći Crkve’ ili ‘ prva kći Crkve’ prvi put je izgovorio dominikanac Lacordaire u svom duhovnom nagovoru o pozivu francuske nacije u katedrali Notre-Dame 1848. godine upravo u previranjima nakon francuske revolucije. Kada je Ivan Pavao II. prvi put došao u Francusku 1980. g. pozvao je zemlju i francuske biskupe da se sjete obećanja koje je Crkva u Francuskoj dala u svome krštenju, a papa Franjo je nedavno Francuzima poručio da ako je ‘prva kći Crkve’ nije baš najvjernija i da ponovno mora otkriti taj kršćanski elan. Naziv je, dakle, opravdan po tradiciji i po povijesti, ali danas je stvarnost potpuno drugačija.“

Buđenje

„No, u posljednjih nekoliko godina u velikim gradovima u Francuskoj sve više ljudi posjećuje mise i tijekom tjedna. Dakle, kao da se nekakva katolička svijest probudila u Francuskoj – bilo zbog pada vrijednosti u društvu, bilo da ljudi vide da sekularizacija u radikalnom smislu ne vodi nikamo, bilo zbog straha od multikulturalizma i rasta islama – ljudi traže neku sigurnost i sve više otkrivaju svoje kršćanske korijene.“

Cijelu emisiju Put pod noge poslušajte ovdje:

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja