Župa sv. Leopolda Bogdana Mandića u Koprivnici dobila je prvog župnika u osobi vlč. Dominika Vukalovića. Župnik se nada da će uz 10. obljetnicu postojanja župe, koja će biti sljedeće godine, započeti i gradnja nove župne crkve. Ujedno je i povjerenik za pastoral misija u Varaždinskoj biskupiji te svjedoči da misije nisu samo u Africi i drugdje, nego i u domovinskoj Crkvi.

"U Africi sam naučio živjeti jednim jednostavnim životom, gdje me ne zanima brendirana odjeća, gdje ne kupujem svake godine nove cipele, i nemam nekih posebnih želja. To sam naučio s njima gledajući kako oni žive, i nema razloga da se u životu orjentiramo na to kako što više imati, i da se sve mora postići i danu u kojem smo to planirali postići. Radim čak i više nego što bi radio u Domovini, ali ne osjećam težinu toga, jer ima i sutra."

"Postoje ljudi koji su čuli za Isusa, ali ga nisu nikada upoznali!" - ističe hrvatski misionar fra Ivica Vrbić koji djeluje u kapucinskoj misiji u Mineru, u biskupiji Santa Crus u dalekoj Boliviji. Misionari vjeruju kako su čuda opipljiva stvarnost, a fra Ivica ih je iskusio u svome životu bezbroj puta, pa tako i sa svojim zvanjem.

Ova članica Družbe sestara služavki Maloga Isusa, sarajevske Provincije Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, djeluje od 2014. godine na Haitiju, najsiromašnijoj zemlji zapadne hemisfere. Zajedno sa s. Liberijom Filipović, u duhu karizme utemeljitelja Družbe sluge Božjega Josipa Stadlera, u ljubavi služi siromašnima. Trenutno sestre vode župni azil za siromašne, a želja im je izgraditi internat za djevojčice.

"Budimo misionari, svatko u svojem okruženju. Imamo puno primjera koji nam pokazuju kako je to moguće, a jedan od njih je put bl. Marije Propetog Isusa Petković. Isto tako utječimo se njezinu zagovoru i pohodimo njezino svetište u Blatu na Korčuli, pogotovo u jubilarnoj godini obilježavanja 100. obljetnice osnutka Družbe Kćeri Božjeg Milosrđa. Naime, Družba je dobila povlasticu potpunog oprosta u jubilarnoj godini u svim kapelicama i u svetištu" – ističe s. Emila Barbarić, provincijalna predstojnica Hrvatske provinicije Krista Kralja Družbe Kćeri Milosrđa. Jedno je vrijeme, slijedeći stope utemeljiteljice, vodila Družbu na svjetskoj razini.

Varaždinski biskup Josip Mrzljak posvjedočio je o živom iskustvu odrastanja uz sveca, uz svoga 'vujca Lojzeka' za Hrvatski katolički radio. "Ovo čekanje proglašenja svetim nije neko čekanje, dosađujući se, nego čekanje da ga pokušamo što bolje upoznati i slijediti. Jer, mi njemu sada na nebu ne možemo nešto više dodati ili oduzeti – on je svet!"

U đakovačku župu Dobroga Pastira preč. Josip Ivešić stigao je prije sedam godina. Zatekao je jednu sređenu župu u svakom pogledu, ali i veliki izazov. Vjernici se aktivno uključuju u brojne aktivnosti u župi, koja se može pohvaliti s više duhovnih zvanja. Župnik rado sudjeluje na ministrantskim susretima u domovini i inozemstvu, jer smatra važnim taj vid pastoralnog djelovanja.

"Svi mi koji smo živjeli vani, i osjećali se Hrvatima, bili smo jako povezani s Domovinom. Bili smo pogođeni ratom, i pratili smo sve ono što se događalo u Hrvatskoj na političkom, domoljubnom i duhovnom polju... Na poseban način smo pozdravili međunarodno priznanje Hrvatske. Ja sam u Los Angelesu to osobno učinio zvonjavom crkvenih zvona. Mnogi su se ljudi čudili čemu zvono preko dana, a tragom toga su mi se javili novinari Los Angeles Times-a. Rekao sam im da se veselimo tome što je naša Hrvatska postala neovisna država. I to je došlo na stranice tih novina koje imaju preko milijun dnevnih primjeraka", rekao je mons. Janko Segarić.

Vlč. Vlatko Poljičak, umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, u sjemenište u Đakovu ušao je u vrijeme kada je UDBA pritvorila tadašnjeg duhovnika, kasnije biskupa Ćirila Kosa, profesore i neke bogoslove. Njegov život obilježili su rad u domovinskoj Crkvi, rad u misijama u Južnoj i Sjevernoj Americi, prevodilaštvo i poezija.

Misionarka s. Vedrana Ljubić, članica je Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi. U Ugandu je stigla 7. listopada 1998. godine, s još četiri susestre. Naime, za misije je bilo prijavljeno 13 redovnica iz cijele Družbe, a s. Vedrana je bila jedina iz Hrvatske.