"Svi mi koji smo živjeli vani, i osjećali se Hrvatima, bili smo jako povezani s Domovinom. Bili smo pogođeni ratom, i pratili smo sve ono što se događalo u Hrvatskoj na političkom, domoljubnom i duhovnom polju... Na poseban način smo pozdravili međunarodno priznanje Hrvatske. Ja sam u Los Angelesu to osobno učinio zvonjavom crkvenih zvona. Mnogi su se ljudi čudili čemu zvono preko dana, a tragom toga su mi se javili novinari Los Angeles Times-a. Rekao sam im da se veselimo tome što je naša Hrvatska postala neovisna država. I to je došlo na stranice tih novina koje imaju preko milijun dnevnih primjeraka", rekao je mons. Janko Segarić.

Vlč. Vlatko Poljičak, umirovljeni svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, u sjemenište u Đakovu ušao je u vrijeme kada je UDBA pritvorila tadašnjeg duhovnika, kasnije biskupa Ćirila Kosa, profesore i neke bogoslove. Njegov život obilježili su rad u domovinskoj Crkvi, rad u misijama u Južnoj i Sjevernoj Americi, prevodilaštvo i poezija.

Misionarka s. Vedrana Ljubić, članica je Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi. U Ugandu je stigla 7. listopada 1998. godine, s još četiri susestre. Naime, za misije je bilo prijavljeno 13 redovnica iz cijele Družbe, a s. Vedrana je bila jedina iz Hrvatske.

S. Frančeska je ušla u Red sestara klarisa kao udovica i majka dvoje djece. Svoje cjelovito svjedočanstvo o obraćenju i rastu u vjeri te otkrivanju poziva za Bogu posvećenim životom, prvi puta je izrekla u eteru Hrvatskoga katoličkog radija.

Fra Josip Bebić član je Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Kao svećenik, 42 godine djeluje u Njemačkoj. Od 1977. godine bio je njemački kapelan i župnik 11 godina. Preostalo vrijeme, djelovao je kao dušobrižnik u više misija i zajednica hrvatskih iseljenika u Njemačkoj. Od 2003. do 2010. bio je delegat za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj. Biskupi HBK i BK BiH imenovali su ga 2010. ravnateljem Hrvatske inozemne pastve. Svoju službu u Njemačkoj zaključuje kao voditelj Hrvatskih katoličkih zajednica u biskupiji Rottenburg – Stuttgart. To su Sv. Franjo Asiški u Bietigheim - Bissingenu, Sv. Ilija Prorok u Illingenu i Sv. Ante Padovanski u Vaihingenu - Enzu.

Pater Petar Galauner član je Družbe Isusove. Svoj je život posvetio radu s mladima kao profesor, duhovnik, rektor Dječačkog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati, ravnatelj Nadbiskupijske klasične gimnazije u Zagrebu i isusovačke gimnazije u Osijeku. Obavljao je i službe provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, te regionalnog asistenta Slavenske asistencije u generalnoj kuriji Družbe Isusove u Rimu. Aktivan je i u svojoj 90. godini života u samostanu pri isusovačkoj rezidenciji u Zagrebu, a posebno poglavlje u njegovom životu je papa Franjo.

Da ljubav čini najljepša čuda u svom je životu doživjela, i svojim životom svjedoči s. Augustina Barišić, članica Družbe Klanjateljica Krvi Kristove. Bila je zaposlena u KBC-u Rebro u Zagrebu gdje je dugi niz godina radila na intenzivnoj njezi Neurološke klinike. Organizira i vodi duhovne obnove i seminare, te je kroz svoja zvanja izravno uključena u duhovnu i tjelesnu pomoć onima koje joj Bog svakodnevno šalje. Razne životne situacije i priče ovjekovječila je u svojim pričama i pjesmama.

Fr. Anto Gavranović prvo je dominikansko zvanje u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu nakon više od 200 godina. Rodom je iz Bosne i Hercegovine, i potječe iz obitelji u kojoj su roditelji Mirjana i Ivica zajedno sa svojom djecom svaki dan molili za nova duhovna zvanja. Plod te molitve je i svećeničko zvanje njihovog sina Ante. Odrastao je uz drevno marijansko svetište Gospe od Staroga Grada u Pagu, te samostan paških benediktinki.

Rad na župi je za s. Branku Matika najljepše i najispunjenije od svih djelatnosti koje je obnašala u svojem redovničkom životu. Članica je Zajednice istarskih župskih sestara, koja postoji samo u Porečkoj i pulskoj biskupiji. Zajednicu je osnovao biskup dr. Dragutin Nežić, kako bi redovnice pomagale svećenicima u pastoralnom radu.

"Osjećao sam se kao da sam na rubu jedne litice. Gledam dolje i vidim tamu, a glas zove 'skoči, ne boj se!'. I odlučio sam da ću skočiti" – svjedoči dr. don Mladen Parlov, prodekan splitskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta, urednik teološkog časopisa i znanstvene revije 'Crkve u svijetu', autor više knjiga, nekadašnji član Svećeničke nogometne reprezentacije.