Iza mons. Alojzija Petrovića je skoro 60 godina radosnog svećeničkog služenja, u domovini i među iseljenim Hrvatima. Njegov život je na poseban način obilježio susret s kardinalom Alojzijem Stepincem, mučenikom za vjeru. Za svoju je angažiranost imenovan kapelanom Svetoga Oca, a umirovljeničke dane provodi pišući spomen knjige i pomažući kolegama svećenicima u pastoralu.

„Ponekad dobivam dojam da su doista otužne i deprimirajuće percepcije redovnica koje se prikazuju u visokoj starosnoj dobi, samostanu se zatvaraju i zajednice izumiru, dok se s druge strane teško u medije probija živost i vitalnost koja je prisutna u redovničkim zajednicama”, ističe s. Krista Mijatović, tajnica Hrvatske redovničke konferencije. Osvrće se na izazove s kojima se susreću redovničke zajednice u Hrvatskoj kao i na viziju budućnosti redovništva.

Uz Dan posvećenog života donosimo svjedočanstvo s. Frančeske Grgić koja je ušla u Red sestara klarisa kao udovica i majka dvoje djece. Svoje cjelovito svjedočanstvo o obraćenju i rastu u vjeri te otkrivanju poziva za Bogu posvećenim životom, prvi puta je izrekla u eteru Hrvatskoga katoličkog radija 2018. godine.

Umirovljeni svećenik Riječke nadbiskupije mons. Pero Zeba ističe da nije želio biti čovjek institucija nego pastir svoga naroda. U pastoralnom radu se nesebično davao na materijalnoj i duhovnoj izgradnji župnih zajednica. Uz duhovnu izgradnju vjernika nastojao je i oko one kulturne i tradicijske. Ovaj dobitnik brojnih crkvenih i državnih priznanja svoje umirovljeničke dane provodi u rodnom Bijelom Brdu u Bosanskoj Posavini gdje duhovno hrani i hrabri preostali hrvatski puk, nadajući se boljoj budućnosti.

Mladi svećenik Sisačke biskupije Ivan Ćorić, upravitelj župa Prelošćica, Gušće i Kratečko, ujedno je i postulator za proglašenje blaženim i svetim 25 svećenika i dva bogoslova koji su mučenički umrli u vremenu od 1935. do 1990. a za Sisačku biskupiju vezani su mjestom rođenja, djelovanja ili mučeničkom smrću. Govori o poslu koji postulatora čeka u pokretanju postupka, otkriva što je za njega pastoralni rad, a osvrće se i na svoj put ka svećeništvu te proslavu mlade mise u bazilici sv. Kvirina u Sisku, koja je bila prvo mladomisničko slavlje od osnutka župe.

Život i biskupsku službu umirovljenog porečkog i pulskog biskupa Ivana Milovana obilježio je lik bl. Miroslava Bulešića. U razgovoru se osvrće na svoje djetinjstvo, svećeničku formaciju, rad u pastoralu, biskupsko ređenje, brojne službe pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, biskupsko djelovanje te beatifikaciju Miroslava Bulešića čiji mu je život nadahnuće.

Dobra suradnja braće grkokatolika i rimokatolika, zaljubljenost u ljepote Dalmacije, osjećaj prihvaćenosti od ljudi s juga koji imaju široko srce - naglasci su iz svjedočanstva o pozivu i poslanju grkokatoličkog svećenika o. Jana Jakubova, Slovaka s adresom u Kričkama. Već treću godinu upravlja župom u kojoj je u lipnju ove godine blagoslovljena crkva Pokrova Presvete Bogorodice, ujedno i marijansko svetište Križevačke eparhije. Uz svjedočanstvo o svome pozivu otkriva kako se našao i snašao u Hrvatskoj i Križevačkoj eparhiji.

S. Mirjam Kuštreba članica je Družbe klanjateljica Krvi Kristove te jedna od promotorica glasa svetosti sluge Božjega brata Ivana Bonifacija Pavletića, člana Družbe Sinova Bezgrješne. Kako u Družbi Sinova Bezgješne postoji tradicija izrade jaslica, tako je od 2012. godine u kutinskom kraju prosinac bio u znaku Bonifacijeva Božića te izložbe jaslica. U toj manifestacij sudjelovala je i s. Mirjam čija je služba zadnjih godina u znaku suradnje Družbi – Klanjateljica Krvi Kristove i Sinova Bezgješne.

Zbog postojanosti u molitvi i vjeri rudari su izabrali sv. Barbaru za svoju zaštitnicu. Njoj u čast podizali su crkve, tako je i u Rudama kod Samobora prije 400 godina podignuta crkva koja je do danas sačuvana u svom prvotnom obliku. Župu u Rudama vodi vlč. Darko Banfić koji je, pak, na poseban način povezan s ovom sveticom u čijoj je župi u Natkrižovljanu rođen i proveo djetinjstvo. Bio je član i Hrvatske svećeničke nogometne reprezentacije, a rado i planinari.

Sestra Marijana Novosel otkrila je poziv za Bogu posvećenim životom kada je imala 21 ili 22 godine. Bogu je jednostavno rekla da je dovede u samostan ako je zove. Gospodin se poslužio njezinom majkom koja se slučajno susrela s jednom sestrom Družbe Kćeri Božje ljubavi, pa je i svojoj kćerki predložila tu Družbu. Sestru Marijanu u Družbi je najviše oduševilo to koliko su sestre otvorene jedna prema drugoj, i koliko je vidljiva među njima ljubav Božja koju trebaju činiti vidljivom u svijetu.