Iako je digitalni medijski prostor vrijedna platforma za informiranje, obrazovanje i zabavu, prepuna je i različitih izazova za digitalne publike, ponajviše u području medijsko-informacijskih manipulacija i dezinformacija. U tekstu donosimo pet ključnih skupova vještina digitalnih pismenosti.

Nedavno smo svjedočili slučaju vrijeđanja na internetu koji je dobio tragičan epilog - prekinut mladi život jedne liječnice. „Ljudi ne razmišljaju kako će se netko osjećati kad vidi komentare u kojima ga se vrijeđa, ismijava, ponižava… Zato moramo ozbiljno raditi na edukaciji“, upozorava doc. dr. sc Lana Ciboci Perša, komunikologinja s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u razgovoru za Hrvatski katolički radio.

Internetske prijevare u značajnom su porastu, a potencijalne žrtve smo svi. Prevarantima koji se žele domoći novca ili bankovnih podataka ipak najčešće povjeruju osobe koje imaju nižu razinu medijske pismenosti, zbog čega je edukacija iznimno važna. O internetskim prijevarama i zaštiti od njih govorilo se u Argumentima HKR-a u četvrtak, 1. veljače.

Vjerojatno najspasonosniji odgovor na pitanje kako stati na kraj dezinformacijama i malinformacijama u medijskom prostoru, pa tako i po pitanju vjerskih tema, jest u medijskoj pismenosti samog primatelja informacija, prije nego li u različitim sustavima za provjeru činjenica.

Djelovanje u vidu suzbijanja lažnih vijesti suočava nas s nelakom zadaćom, a to je zahtjev temeljitog razlučivanja. Trebali bi postati osposobljeni za za kritičko promatranje i razlučivanje lažnih vijesti. Papa lažne vijesti promatra u širem, teološkom kontekstu te uspoređuje strategiju lažnih vijesti sa strategijom "lukave zmije“ iz Knjige Postanka koja je – kako kaže papa – bila tvorcem prve "fake news" što je dovelo do tragičnih posljedica. 

Društvene mreže, kao glavni krivac i izazov u infodemijskom širenju (dez)informacija, nemaju inherentnu pozitivnu ili negativnu moć. Njihov učinak ovisi prvenstveno o ljudima koji ih koriste i načinu na koji ih koriste. U najboljem slučaju društvene mreže su dovele do demokratizacije informacija, ali u najgorem slučaju rezultirale su obiljem dezinformacija i omogućile nedovoljno kontrolirano širenje negativnog sadržaja. I u najboljem i najgorem slučaju takvo stanje na jedan novi način izaziva tradicionalne hijerarhije i sustave - postavlja pitanje vjerske pismenosti kao sposobnosti razumijevanja vjerskih sadržaja. U takvom svijetu vjerska pismenost je važna i svi je trebaju shvatiti ozbiljno, uključujući oni koji nisu vjernici. Veća vjerska pismenosti znači opremanje ljudi sa znanjem i vještinama za pouzdano razumijevanje i raspravljanje o vjerskim temama, točno i kritički.

Digitalno okruženje, a osobito vizualni sadržaji društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, pogoršali su određene rizike izloženosti djece, posebice u području njihovog kognitivnog razvoja. Iako su digitalni mediji sastavni dio njihovog odrastanja, nužno je imati na umu i nedostatnu emocionalnu i mentalnu zrelost u procesima pristupa i odabira informacija te njihovog digitalnog širenja, ali i sveukupne procjene kvalitete sadržaja kojem su izloženi.

Promjene u ljudskoj komunikaciji koje su donijeli digitalni mediji, s posebnim osvrtom na antropološko i psihološko razumijevanje vlastitog identiteta u virtualnom svijetu te kako što bolje iskoristiti medije i postati medijski pismeni(ji) bile su neke od tema susreta hrvatskih studenata u Njemačkoj, kojima su predavanja i radionice održali profesori Labaš i Kanižaj iz Zagreba.

"Kako voditi djecu i mlade kroz izazove društvenih mreža i interneta“ bila je tema predavanja dr. sc. Igora Kanižaja, izvanrednog profesora na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti.

Okrugli stol 'Igrajmo sigurno! Videoigre i medijska pismenost', u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, održan je 27. rujna u Zagrebu. Cilj okruglog stola bio je predstaviti videoigre kao sredstvo za igrifikaciju te upoznati sudionike s pozitivnim stranama primjene videoigara u odgoju i obrazovanju. S druge strane, okrugli stol se bavio i temom ovisnosti o videoigrama kao sve češćem problemu koji se javlja među djecom i mladima.