Djelovanje u vidu suzbijanja lažnih vijesti suočava nas s nelakom zadaćom, a to je zahtjev temeljitog razlučivanja. Trebali bi postati osposobljeni za za kritičko promatranje i razlučivanje lažnih vijesti. Papa lažne vijesti promatra u širem, teološkom kontekstu te uspoređuje strategiju lažnih vijesti sa strategijom "lukave zmije“ iz Knjige Postanka koja je – kako kaže papa – bila tvorcem prve "fake news" što je dovelo do tragičnih posljedica. 

Društvene mreže, kao glavni krivac i izazov u infodemijskom širenju (dez)informacija, nemaju inherentnu pozitivnu ili negativnu moć. Njihov učinak ovisi prvenstveno o ljudima koji ih koriste i načinu na koji ih koriste. U najboljem slučaju društvene mreže su dovele do demokratizacije informacija, ali u najgorem slučaju rezultirale su obiljem dezinformacija i omogućile nedovoljno kontrolirano širenje negativnog sadržaja. I u najboljem i najgorem slučaju takvo stanje na jedan novi način izaziva tradicionalne hijerarhije i sustave - postavlja pitanje vjerske pismenosti kao sposobnosti razumijevanja vjerskih sadržaja. U takvom svijetu vjerska pismenost je važna i svi je trebaju shvatiti ozbiljno, uključujući oni koji nisu vjernici. Veća vjerska pismenosti znači opremanje ljudi sa znanjem i vještinama za pouzdano razumijevanje i raspravljanje o vjerskim temama, točno i kritički.

Digitalno okruženje, a osobito vizualni sadržaji društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, pogoršali su određene rizike izloženosti djece, posebice u području njihovog kognitivnog razvoja. Iako su digitalni mediji sastavni dio njihovog odrastanja, nužno je imati na umu i nedostatnu emocionalnu i mentalnu zrelost u procesima pristupa i odabira informacija te njihovog digitalnog širenja, ali i sveukupne procjene kvalitete sadržaja kojem su izloženi.

Promjene u ljudskoj komunikaciji koje su donijeli digitalni mediji, s posebnim osvrtom na antropološko i psihološko razumijevanje vlastitog identiteta u virtualnom svijetu te kako što bolje iskoristiti medije i postati medijski pismeni(ji) bile su neke od tema susreta hrvatskih studenata u Njemačkoj, kojima su predavanja i radionice održali profesori Labaš i Kanižaj iz Zagreba.

"Kako voditi djecu i mlade kroz izazove društvenih mreža i interneta“ bila je tema predavanja dr. sc. Igora Kanižaja, izvanrednog profesora na Studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti.

Okrugli stol 'Igrajmo sigurno! Videoigre i medijska pismenost', u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, održan je 27. rujna u Zagrebu. Cilj okruglog stola bio je predstaviti videoigre kao sredstvo za igrifikaciju te upoznati sudionike s pozitivnim stranama primjene videoigara u odgoju i obrazovanju. S druge strane, okrugli stol se bavio i temom ovisnosti o videoigrama kao sve češćem problemu koji se javlja među djecom i mladima.

Ove godine Dani medijske pismenosti su se usredotočile na pitanje povezanosti medija i mentalnog zdravlja, te su u 115 hrvatskih gradova organizirani programi koji promiču medijsku pismenost.

Ne izlažite dijete stalnim vijestima o posljedicama potresa ili o riziku od novih potresa, no možete mu uz pomoć edukativnih animiranih filmova objasniti kako nastaje potres. Pročitajte savjete koji će umanjiti strah vašeg djeteta i pogledajte film koji na šaljiv način, prihvatljiv djeci i mladima, uči što činiti u slučaju potresa.

U danima prije početka nove školske godine razgovarajte s djecom o važnosti ravnoteže između korištenja medija i svih drugih aktivnosti te dogovorite pravila kojih će se ubuduće pridržavati, a kraj ljeta možete obilježiti i posebnim obiteljskim druženjem uz omiljene filmove, serije ili videoigre.

Informativna katolička agencija u suradnji s Agencijom za elektroničke medije svakoga petka u podne organizira kviz kojim potiče medijsku pismenost, a u kojem možete osvojiti vrijedne nagrade!