„Neće knjiga nikad nestati”, zaključio je don Damir Stojić 22. listopada u Biskupijskoj knjižnici Varaždin povodom niza manifestacija u okviru Mjeseca hrvatske knjige. Iako papirnata knjiga ima svoju budućnost, opisujući svoj rad i ljubav prema knjizi don Stojić upozorava da se sve manje čita pa ne smijemo odustati od promoviranja čitanja i učenja iz knjige.

"Čitajući o povijesti i križevima te župe, naroda koji tamo živi, malo pomalo mi je pred oči dolazio lik Alojzija Stepinca. Kao što je Bog u očinskoj skrbi sv. Josipu povjerio svoje najveće blago, tako je i naš kardinal Stepinac kada je blago hrvatskog naroda i identitet trebalo sačuvati. Kao što je sveti Josip svojom poniznošću, vjernošću i brigom sačuvao svetu obitelj, tako je i naš kardinal Stepinac svojom vjernošću Svetoj stolici sačuvao naš narod."

Knjiga Erazma Roterdamskog „De recta Latini Graecique sermonis pronuntiatione: dialogus Ciceronianus eiusdem per eundem emendatus & auctus Erasmus, Desiderius“, stara gotovo pet stoljeća, vraćena je u Dubrovnik, izvijestili su iz franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku.

Ova snažna knjiga, po kojoj je slavni redatelj Terrence Malick snimio film Skriveni život, donosi potresnu životnu priču Franza Jägerstättera, jednostavna austrijskoga seljaka, sakristana i oca troje djece, koji je odbio služiti u njemačkim oružanim snagama jer je sudjelovanje u Hitlerovoj borbi za osvajanje svijeta doživljavao kao osobni grijeh.

Nova knjiga fra Bernardina Škunce, „Svetost kao pjesma. Čudesan životni put sluge Božjega fra Ivana Perana", predstavljena je 12. rujna na franjevačkom otočiću Košljunu kod Punta na Krku u prigodi 100. obljetnice rođenja i 17. obljetnica smrti sluge Božjega fra Ivana Perana.

Gdje god sveci ostave svoj trag, tu umjetnici imaju motiva za stvaranje, a onda i povjesničari umjetnosti imaju puno posla. Sv. Tripun, sv. Leopold Bogdan Mandić, blaženi Gracija iz Mula ili bl. Ozana Kotorska nisu u Boki kotorskoj ostavili samo snažno duhovno nasljeđe, nego su bili izvor umjetničke inspiracije i poticaj nastanku velikog kulturnog blaga. Iz pera povjesničarke umjetnosti stiže knjiga nadahnuta tom baštinom "Bokobran - Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske".

Vladimir Peter Goss, hrvatsko-američki znanstvenik, pisac i novinar kojeg su kritičari nazivali i „pjesnikom Domovinskog rata", u knjizi „Početci hrvatske umjetnosti” prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, ali i napominje kako su autarhičnost i prometna nepovezanost upravo tog prostora rezultirale bogatstvom oblika te su zajednički temelj na kojem se izgradila nacionalna kultura.

„Ovih sedam knjiga odabrala sam iz srca. Preporuka za njih nije napisana u skladu s kritičarskim pravilima, niti obiluje književno-teorijskim pojmovima, niti obuhvaća najrecentnija izdanja. Ono što mogu sa sigurnošću tvrditi i za što preuzimam odgovornost jest da ćete čitajući svaku od njih postati bolji i zahvalniji ljudi.“

Ako vas zanima koji su argumenti za zaštitu života od začeća te kako ispravno djelovati kao kršćanin u društvu, imamo nekoliko preporuka knjiga za vas u izdanju Kršćanske sadašnjosti!

"Najuočljivija, ali i najneobičnija karakteristika Vitezovićeva pjesničkoga iskaza i njegova poveznica s lirskim izričajem jest iskazni subjekt, personificirana Hrvatska-domovina metaforički izjednačena sa ženom-majkom (...) Vitezović je na taj način ne samo pjesnički »oživio« Hrvatsku, nego i alegorijskom asocijacijom na popularni kršćanski motiv Kristove majke koja tuguje pod križem dodatno osnažio značenjski i afektivni potencijal epskog pripovijedanja", istaknula je dr. Zrinka Blažević.