Ovih dana, nakon dugo vremena, zbog daljnjih radova na obnovi pogled na prednji dio katedrale ne zaklanjaju skele. Samim time pogledu su nam se otkrili i kipovi svetaca kojima je ukrašeno pročelje katedrale i kojima se čovjek rado utječe u zagovor ili moli za pomoć kada je pritisnut kojom nevoljom ili životnom poteškoćom. Prigodan tekst pripremio je vlč. Tomislav Hačko.

Dana 14. kolovoza 1880. godine svečano je obilježen dovršetak znamenite katedrale u Kölnu – jednog od najvećih simbola katolicizma u Njemačkoj.

Riznica Zagrebačke katedrale kao Specijalni crkveni muzej osnovana je osnivanjem Zagrebačke nad/biskupije 1092.-1094. godine. Od početka Riznica je bila smještena u Katedralnoj sakristiji sve do 1870. godine jer su njezine dragocjenosti sastavni dijelovi liturgijskih obreda. Štoviše, ona je jezgra i temelj današnjeg Zagreba i važna ustanova iz koje su se razvile i u njoj započele svojim radom sve današnje društvene, prosvjetne i kulturne ustanove.

Kraševa Zagrebačka katedrala od bijele čokolade predstavljena je u utorak 14. prosinca 2021. u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

Uz svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, Veliku Gospu, donosimo dijelove iz članka „Slikani prizori zagrebačke katedrale“ s. Line Slavice Plukavec objavljenog u časopisu „Naša katedrala“, broj 8 iz 2004. godine.

"Točno prije godinu dana, 22. ožujka 2020. godine u 6:24 Zagreb je pogodio snažan potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Potres, koronavirus… Možda nas ovakve situacije pokekad odvedu u mislima u pitanja tipa:”Kako bi mogao izgledati kraj svijeta i kada bi mogao biti? Što bi učinio da znam da će biti sutra, ili još danas?” Ako živimo svjesni da smo stvoreni za Nebo, i svim srcem se pripremamo za vječni život s Bogom te svjesni da se za ovoga života opredjeljujemo za Nebo ili protiv Neba, onda nemamo razloga za strah… Narode moj... Ne bojte se!" U nastavku donosimo razmišljanje koje je vlč. Stjepan Ivan Horvat objavio na svojem Facebook profilu.

Upoznajte renesansnu katedralu u Osoru, danas mjestašcu sa svega četrdesetak stalnih stanovnika, a nekada glasovitom gradu koji u kontinuitetu postoji otprilike četiri tisuće godina. Pripremio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Producentska kuća Interfilm odriče se svog prihoda od prodaje kino ulaznica te ga želi donirati za obnovu Zagrebačke katedrale. Film u kinima možete pogledati od danas.

Znate li u čemu se nalazi razlika?

Sakralna arhitektura odnosi se na oblikovanje objekata religijske kulturne baštine te su se kroz povijest oduvijek gradili Božji hramovi ili Božje kuće. Takva arhitektura stara je gotovo kao i ljudski rod, točnije stara je koliko i kultura te je esencijalni dio čovjekova bivanja i umjetnosti. Esencijalni dio onoga što definira čovjeka pored ovozemaljskih materijalnih dobrobiti. Sakralna arhitektura jedan je od prikaza veličanstvene unutrašnjosti čovjeka, esencije koja zaziva ono veće od nas i stalno nas upire prema gore, prema nebu, prema Bogu.