Ogranak Matice hrvatske iz Klanjca postavio je na Klanječkom vidikovcu info-panel o p. Marijanu Gajšaku, isusovcu čija djela prikazuju njegovu ljubav prema kršćanskom Istoku te umjetničku nadarenost. Pater Gajšak ostvario se kao izuzetno svestrana osoba. Uz svoj pedagoški rad ostavio je iza sebe mnogo kiparskih i slikarskih radova, a osim toga idejno je osmislio i u glini izradio skulpturu poznatu svima koji su barem jednom prošetali zagrebačkim Maksimirom.

"Od srca pozdravljam sve čitatelje portala. Ja sam p. Stjepan Fridl i ove godine, u Marijinim mjesecima, slavim 50. obljetnicu redovništva, zatim 70. obljetnicu života i 20. obljetnicu rada na Radio Mariji", početak je razgovora s p. Fridlom u povodu spomenutih divnih obljetnica. P. Fridl je za Hrvatsku katoličku mrežu rekao više o svom mladenačkom prkosu idealista, budnom svećeničkom pozivu, smislenom životu, ali i patnji i vjeri koje su gotovo u paru krojile niti njegova puta u kojemu je uvijek bivala sigurna konstanta: pouzdanje u Božju providnost i Marijina zaštita.

Ovih pet svećenika jedni su od najutjecajnijih divova povijesti koji su promijenili svijet u kojem živimo proučavajući nauku teologije, filozofije i znanosti. Utjecali su na način na koji ljudi razmišljaju, kako žive i što vjeruju. Saznajte tko su i kako su promijenili naš svijet.

Arhitekta Sola Eduarda oduvijek je zanimao način na koji prostor može oblikovati iskustvo vjere, a religijski su ga simboli ostavljali bez daha. Upravo zato, nadahnut ljepotom prirode arhitekt je kapelicu zamislio otvorenu i na mjestu gdje se krajolik pretvara u umjetnost koja poziva na meditaciju i promišljanje o uzvišenom.

Odlučujući trenutak za poziv redovnika Družbe Isusove i bogoslova Zlatka Brauchlera bio je osjećaj čežnje za susretom s Gospodinom, koji se javio kada je prolazeći pored crkve kroz otvorena vrata vidio podignutu hostiju u svećenikovim rukama. Želja za svećeničkim pozivom nije bila prihvaćena u obitelji. Bilo je to nešto što on ne može i ne smije biti, jer je obitelj većinski protestantska. Svoj dolazak u Hrvatsku pokrajinu Družbe Isusove objašnjava riječima: „Gospodnji putevi su nama ljudima nekada neobjašnjivi!”

U Općoj bolnici u Dubrovniku u ponedjeljak 15. lipnja preminuo je isusovac o. Roko Prkačin, u 89. godini života, 69. godini redovništva i 59. godini svećeništva. Pogreb o. Roka, u srijedu 17. lipnja, započeo je misom zadušnicom u 16 sati u župnoj crkvi Sv. Petra na Boninovu u Dubrovniku te se nastavio ispraćajem na Gradskom groblju.

Ignacije de Loyola s prijateljima je samo htio služiti Bogu i nešto činiti za Crkvu. Ali od 1540. godine njegovo djelo širi se svijetom i zahvaća milijune na svim kontinentima i u svim razinama društva. Povodom blagdana sv. Ignacija Lojolskog za razgovor smo zamolili p. Dalibora Renića, provincijala hrvatskih isusovaca.