Rijetko, odnosno gotovo nikada ne čuje se da isusovac nakon ređenja dobije službu u rodnoj župi. Mi smo jednog, koji nam je opisao predstavlja li mu to prednost ili nedostatak, pronašli na Jordanovcu.

Pater Luka Ilić, rodom iz Šibenika svjedoči o svom prelasku iz protestantske zajednice na katoličanstvo i ulasku u Družbu Isusovu. Mislio je da nikada neće biti svećenik, no njegov otpor je s vremenom bivao sve manji. Jedan od glavnih poticaja na odaziv pozivu bio je susret s isusovcima. "Sjećam se da smo bili sjedili u predvorju i dolazi jedan isusovac, te mi reče: „Dođi k nama“. Kako sam u to vrijeme još razmišljao o pozivu, to mi je bila još jedna potvrda kojim putem trebam ići", rekao je pater Luka Ilić.

Zaslugom SKAC-ovih volontera koji su preveli 60 minutni dokumentarac i dostavili prijevod autorima, video se može besplatno pogledati na hrvatskom jeziku.

"Imao sam klice i prije nego sam bio kršten. Svoj poziv odnosno tu klicu nazivam sveta čežnja. Postoji u čovjeku neka čežnja za svetim", rekao je p. Tomislav Rukavina u povodu organizacije susreta za mladiće koji razmišljaju o pozivu unutar Družbe Isusove.

Ili ćeš jedno, ili drugo. Ili si "za", ili "protiv". Što je više od toga, od Zloga je. Odredi se: budi vruć ili studen, inače si "fuj"! I prije Ignacija, još u željezno doba, znalo se: Kuj ili ne mrči gaća! Magarac neki, kaže priča, stajao između dva plasta sijena. Oba jednako velika, oba jednako slasna. I mišljaše on: "Ako ću ovog, onda ništa od onog". Pa opet: "Ako ću onog, onda ništa od ovog". I ponovno tako. A tako bi valjda do danas – da nije krepao od gladi.

Ogranak Matice hrvatske iz Klanjca postavio je na Klanječkom vidikovcu info-panel o p. Marijanu Gajšaku, isusovcu čija djela prikazuju njegovu ljubav prema kršćanskom Istoku te umjetničku nadarenost. Pater Gajšak ostvario se kao izuzetno svestrana osoba. Uz svoj pedagoški rad ostavio je iza sebe mnogo kiparskih i slikarskih radova, a osim toga idejno je osmislio i u glini izradio skulpturu poznatu svima koji su barem jednom prošetali zagrebačkim Maksimirom.

"Od srca pozdravljam sve čitatelje portala. Ja sam p. Stjepan Fridl i ove godine, u Marijinim mjesecima, slavim 50. obljetnicu redovništva, zatim 70. obljetnicu života i 20. obljetnicu rada na Radio Mariji", početak je razgovora s p. Fridlom u povodu spomenutih divnih obljetnica. P. Fridl je za Hrvatsku katoličku mrežu rekao više o svom mladenačkom prkosu idealista, budnom svećeničkom pozivu, smislenom životu, ali i patnji i vjeri koje su gotovo u paru krojile niti njegova puta u kojemu je uvijek bivala sigurna konstanta: pouzdanje u Božju providnost i Marijina zaštita.

Ovih pet svećenika jedni su od najutjecajnijih divova povijesti koji su promijenili svijet u kojem živimo proučavajući nauku teologije, filozofije i znanosti. Utjecali su na način na koji ljudi razmišljaju, kako žive i što vjeruju. Saznajte tko su i kako su promijenili naš svijet.

Arhitekta Sola Eduarda oduvijek je zanimao način na koji prostor može oblikovati iskustvo vjere, a religijski su ga simboli ostavljali bez daha. Upravo zato, nadahnut ljepotom prirode arhitekt je kapelicu zamislio otvorenu i na mjestu gdje se krajolik pretvara u umjetnost koja poziva na meditaciju i promišljanje o uzvišenom.

Odlučujući trenutak za poziv redovnika Družbe Isusove i bogoslova Zlatka Brauchlera bio je osjećaj čežnje za susretom s Gospodinom, koji se javio kada je prolazeći pored crkve kroz otvorena vrata vidio podignutu hostiju u svećenikovim rukama. Želja za svećeničkim pozivom nije bila prihvaćena u obitelji. Bilo je to nešto što on ne može i ne smije biti, jer je obitelj većinski protestantska. Svoj dolazak u Hrvatsku pokrajinu Družbe Isusove objašnjava riječima: „Gospodnji putevi su nama ljudima nekada neobjašnjivi!”