Nakon što su 12. studenog okupirali Saborsko, u jutarnjim satima 16. studenog 1991. JNA i srpski pobunjenici pokrenuli su iz više smjerova napad na odsječeni Slunj.

Dana 15. studenog 1991. godine dogodio se stravičan pokolj nad hrvatskim civilima u selu Kostrići na Banovini. Pokolj je napravila srpska pobunjenička paravojna postrojba "Kaline" kojom je zapovijedao Stevo Borojević Gadafi.

"Brojčano definirano, 402 djeteta izgubila su živote u Domovinskom ratu tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Treba istaknuti da ih je čak 30 posto poginulo uslijed aktiviranja minskih i ostalih eksplozivnih naprava, a takvih nesretnih događaja je bilo čak i nakon kolovoza 1995. godine", objasnila je u svom predavanju doc. dr. sc. Vlatka Vukelić na predavanju u Splitu.

"Sjećamo se svih žrtava, hrabrosti naših ljudi u progonstvu i naše vjere. Molili smo se, imali smo vjeru i nadu te se na koncu pokazalo da smo ipak bili u pravu: Zlo ne može pobijediti", rekao je za Hrvatsku katoličku mrežu mons. Mile Pecić u povodu Dana sjećanja na progonstvo i okupaciju Slunja koji se obilježava 16. studenoga.

Dana 13. studenog 1991. godine hrvatske snage u drugoj fazi operacije „Otkos 10“ oslobodile su selo Bastajski Brđani na daruvarskom ratištu.

Dana 12. studenog 1991. godine JNA i pobunjeni Srbi okupirali su Saborsko, a nad Hrvatima koji su ostali u mjestu izvršen je stravičan pokolj.

"Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju", tradicionalna kulturno-društvena manifestacija koja svojim programskim sadržajima čuva sjećanja na njihovu žrtvu i ulogu tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, otvorena je u ponedjeljak navečer u Splitu.

Dana 11. studenog 1991. godine u ranim jutarnjim satima snage MUP-a i 2. bojne 132. brigade Orahovica krenule su u prvu akciju oslobađanja okupiranih područja bivše općine Orahovica.

Bogdanovci, srijemsko selo na zapadnom dijelu vukovarske općine, imalo je 1991. godine 1100 stanovnika od kojih je 82 posto bilo Hrvata. Eskalacijom pobune dijela Srba u okolici Vukovara i pogibijom dvanaestorice hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu, u proljeće 1991. godine, promet prema Vukovaru počeo se odvijati uglavnom preko Bogdanovaca, jer su na dotad glavnoj cesti koja je išla preko Bršadina počele sve češće „nicati“ barikade. Nekoliko dana nakon tragedije u Borovu mještani Bogdanovaca izašli su na ulice i zaustavili prolazak kolone JNA jasno pokazavši tenkovima i transporterima da im ondje nije mjesto.

Iako je riječ o jedinom katoličkom svećeniku ubijenom u Domovinskom ratu, hrvatska javnost, slabo poznaje lik i djelo Ivana Burika.