Dana 16. listopada u obrani Borova Naselja i grada Vukovara život je položio jedan od najvećih heroja Domovinskog rata - general bojovnik Blago Zadro.

“Iznimno je važno da se Hrvatski katolički radio bavi temom Domovinskoga rata jer su domoljublje i vjera kroz povijest usko povezani”, poručio je urednik emisije “Domoljubne minute” HKR-a Borna Marinić. Emisija je to koja svakodnevno u 14 sati i 30 minuta donosi nepoznate priče o već poznatim događajima Domovinskog rata te otkriva javnosti detalje o herojima koji su položili svoje živote na oltar Domovine.

Danas je i Dan hrvatskih branitelja. Jedan od njih je i Marijan Almaš, 100-postotni invalid Domovinskog rata. On je čovjek koji se ne predaje! Poslušajte njegovo svjedočanstvo!

Na današnji dan 1. srpnja 1966. rođen je Jean-Michel Nicolier, heroj Domovinskog rata i francuski dragovoljac. Imao je samo 25 godina kada se 1991. priključio postrojbi HOS-a u Vukovaru. Iz ideala se htio boriti na strani Hrvata protiv srpskog agresora. Smatrao je da treba doći u Hrvatsku u kojoj nikad nije bio i stati u njenu obranu – za slobodu.

Povodom 30. obljetnice postrojavanja pripadnika Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj ulici, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske, tih se dana za HKM prisjetio Mario Travnikar. Ovaj umirovljeni natporučnik je u Hrvatskoj vojsci bio punih 16 godina, a prisjećanje na te dane ispunja ga ponosom.

Film sadrži svjedočanstva ratnih strahota koje su i franjevci proživjeli zajedno sa svojim narodom. U filmu svjedoče sami franjevci koji su proživjeli rat, progon i koncentracijske logore. Ovo filmsko djelo je svjedok jednog vremena i ljudi koji su hrabro trpjeli, a mnogi i poginuli za našu slobodu.

Dana 1. siječnja 1992. započela je nova godina. U Hrvatskoj nova godina strepnje, ali i nade. Nade u skoro primirje i međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Ipak za malobrojne civile koji su ostali u selu Lipovača nedaleko Rakovice, nakon što je okupirano godine, ta nada bila je ugašena na najokrutniji način.

Nakon što su drugom polovicom prosinca 1991. godine osvojena neprijateljska uporišta na sjevernom i istočnom dijelu pakračkog ratišta, Dereza i Bučje, hrvatske snage nastavile su oslobodilačke akcije. Sukladno zapovijedi načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske Antona Tusa 127. virovitička brigada dobila je zadatak za napad s područja Dragovića za napad prema srpskim uporištima Brusnik i Lipovac.

Saborsko, selo nedaleko Plitvičkih jezera, postalo je 1991. godine jednim od simbola otpora velikosrpskoj agresiji. Već u ljeto 1991. područje Saborskog našlo se praktički u okruženju jer je jedina komunikacija sa slobodnim dijelom Hrvatske bila meta čestih zasjeda pobunjenih Srba. Borbe za njega vodile su se točno 100 dana, a mediji su ga uspoređivali s Vukovarom i Dubrovnikom te upozoravali na njegovu tešku poziciju.

Dan 4. rujna 1991. godine bio je najteži u Domovinskom ratu za orahovački i slatinski kraj. Tog dana pobunjeni Srbi i četnici napali su i napravili pokolj u Četekovcu, Balincima i Čojlugu.