"Živjeli naši pošteni radnici, kojima nije ideal ljudsko društvo u kojem se strijelja i ubija bez suda i istrage, nego takovo ljudsko društvo, u kojem se svakome daje što mu po Božjoj pravdi pripada, bio on na vlasti ili podređen, velik ili malen", riječi su koje je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac izrekao 20. lipnja 1937. kod blagoslova župne crkve i otvorenja Župe sv. Josipa na Trešnjevci u Zagrebu. Pročitajte cijelu propovijed!

Katolička karizmatska Obnova u Duhu Svetom i ove godine poziva na molitvu tridesetodnevnice za hrvatski narod u domovini i svijetu i za našu domovinu Hrvatsku. Tridesetodnevnica počinje u utorak 6. srpnja i završava u drijedu 4. kolovoza, uoči Dana domovinske zahvalnosti.

Kardinal Stepinac govori nam kako rad ne vrijedi puno bez Božjega blagoslova. "Blagoslovit će ga onda ako ga za to zamolite, ako mu se preporučimo molitvom prije rada, kao što je činio sv. Josip, koji je svoj rad započinjao s Isusom, ali i dovršavao s njim. Nije si teško predočiti kako se topla molitva morala dizati iz srca sv. Josipa k Bogu kad bi završio svoj dnevni posao i umoran se spremao na zasluženi počinak. A recite mi, koliko ljudi misli na to da svoj mučni dnevni red završi molitvom Bogu po primjeru sv. Josipa? Blažene i sretne duše, koje rad promatraju u svjetlu svete vjere!"

Blagdan blaženog mučenika kardinala Alojzija Stepinca proslavljen je euharistijskim slavljem u utorak u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, a euharistiju je predvodio prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata kardinal Robert Sarah.

Posljednji je dan naše devetnice uoči Stepinčeva. Sutra ćemo njegov blagdan – rođenje za nebo – proslaviti u Zagrebu, ali i u Krašiću u kojem se rodio – i za zemlju i za nebo. Ovaj posljednji nastavak niza „Iz Stepinčevog Krašića” završit ćemo svjedočanstvima o zagovoru bl. Alojzija Stepinca. Internetska stranica Zagrebačke nadbiskupije obiluje pisanim tragovima uslišanja po njegovu zagovoru. Spomenimo samo neke: zahvale za rođenje zdravog djeteta, za uspješnu operaciju, za ozdravljenje, za pronalazak posla, za rješenje pravnih poteškoća pri podjeli imovine, zahvale za pronalazak muža ili žene, za mir u obitelji, za sretan završetak studija, za sačuvan život branitelja u Domovinskom ratu...

Javnosti manje poznate podatke iz života blaženog Alojzija Stepinca nalaze se u tekst objavljenom 1998. godine u mjesečniku "Zvona" u povodu proglašenja blaženim kardinala Stepinca. S njemačkog ga je preveo nadbiskup dr. Ivan Devčić, a prenosi Facebook stranica Riječke nadbiskupije. Donosimo tekst u cijelosti.

Hodočastimo krašićkim krajem i ovoga, osmog dana naše devetnice Blaženiku. U molitvi, s mislima na naš hrvatski narod, našu djecu i mlade, obitelji, na naše crkvene pastire, prolazimo stazama kojima je koračao bl. Alojzije Stepinac – najprije kao dječak, a potom kao nadbiskup koji je u Krašiću izdržavao kaznu nakon puštanja iz Lepoglave.

Učenik je prošao put svojega Učitelja! Tako ukratko možemo sažeti križni put Alojzija Stepinca kojim ćemo proći danas, sedmog dana naše devetnice. Poput Isusa Krista, osuđen je na montiranom procesu, poput Njega je trebao biti zakopan, srce mu je spaljeno, a tijelo otrovano da ne bi ostao nikakav trag za štovanje. No, ostvarilo se ono što je u propovijedi Stepinčeve beatifikacije u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine izrekao papa Ivan Pavao II: „Pšenično zrno palo na zemlju’ prije svega je sam Krist, koji je umro na Kalvariji i koji je potom pokopan u zemlju da bi svima dao život. Ali ovo se Otajstvo smrti i života ostvaruje također i u ovozemnom životu Kristovih učenika: biti bačeni na zemlju i tamo umrijeti i za njih je uvjet svake prave duhovne plodnosti. Nije li možda upravo to bila tajna i vašega nezaboravnog i nezaboravljenog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, kojega danas motrimo u slavi blaženikâ? On je na jedinstven način sudjelovao u vazmenom otajstvu: poput pšeničnoga zrna ‘pade na zemlju’, na ovu hrvatsku zemlju, te je, umrijevši, donio ‘obilat rod’.

Šestoga dana naše devetnice uoči Stepinčeva, nastavljamo s vama i za vas hodočastiti Stepinčevim Krašićem. Naše današnje odredište je Spomen-dom u neposrednoj blizini župne crkve, kuća u kojoj je za nebo rođen Alojzije Stepinac – 10. veljače 1960. godine. U trenutku našega hodočašća kuća se obnavlja. Naš domaćin vlč. Ivan Vučak, župni upravitelj župe Presvetog Trojstva u Krašiću kaže da obnova ide uspješno te i ovom prigodom zahvaljuje svakom dobročinitelju koji na bilo koji način pomaže u obnovi ove kuće: znanjem, molitvom ili novčanim prilogom na žiro-račun župe Krašić (Uplate za obnovu Spomen-doma bl. Alojzija Stepinca, Krašić, Zagrebačka banka, IBAN: HR6923600001101616973).

Petoga dana devetnice bl. Alojziju Stepincu upoznajemo ovo maleno mjesto između Zagreba i Karlovca koje je od potpune običnosti na razinu svjetske prepoznatljivosti uzdigao zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac. Ovdje je rođen 1898. godine, ovdje je i umro 1960. Stepinčev rođendan 8. svibnja ujedno je i Dan općine, iako se ovdje slavi više njegovih dana u godini, poput 10. veljače i 3. listopada. Krašić se nalazi 50-ak kilometara jugozapadno od Zagreba, 23 km udaljen od autoputa Zagreb-Karlovac. Izlaz je Jastrebarsko. Prvi spomen ovog mjesta zabilježen je u XIII. stoljeću. Općina obuhvaća tridesetak naselja. Zemljopisno gledano, spoj je riječnih dolina, brežuljaka, šuma i planinskih staza idealnih za ljubitelje odmora u prirodi ili života u miru, daleko od gradske užurbanosti, a tako blizu metropoli.