Pročelnica Katedre zdravstvene njege Zdravstvenog Veleučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Jadranka Pavić rekla je kako bismo prilikom zbrinjavanja osobe, neovisno o njezinu invaliditetu, uvijek trebali imati na umu da je ona biološko, psihološko i duhovno biće, odnosno da je tu ključan holistički pristup. “Bez tih komponenti ne možemo govoriti o cjelovitom zbrinjavanju. Pristup u edukaciji studenata na Zdravstvenom veleučilištu uključuje upravo sve navedene dimenzije, a ne isključivo medicinske postupke”, istaknula je dr. sc. Pavić.

Željka Šemper i dr. sc. Jadranka Pavić

Sve počinje od bontona

Zdravstvena njega orijentirana je jednako prema svima. Na kolegiju “Zdravstvena njega osoba s invaliditetom” govori se o načinima pristupanja osobama s invaliditetom i kako u određenim situacijama pristupiti osoba s invaliditetom. Na prvim satovima obično počinjeno od bontona da bi se studenti naučili na ispravan način odnositi prema osobama s invaliditetom i da ih ne bi nenamjerno povrijedili. Uče se kako se mogu rukovati s osobom koja nema ruku, kako se na rastanku pozdraviti s osobom koja je slijepa, da izbjegnu reći “vidimo se”, rekla je dr. sc. Pavić.

Studente se, također, uči da prema osobama s invaliditetom ne trebaju imati poseban tretman i ograde prema njima. Naprosto je potrebno prilagoditi način komunikacije ako osoba ne čuje ili ne vidi te se intelektualno prilagoditi ako osoba ima intelektualnih poteškoća.

Studenti su zainteresirani za učenje, kaže dr. sc. Pavić i dodaje da je najvažnije znati kako prići studentima. “Jako su zainteresirani, no treba ih znati zainteresirati i prići im.  Imali smo tako projekt “Društveno korisno učenje” u kojem su studenti radili s mladima koji imaju poremećaje u ponašanju kao stručnjaci i jako su lijepa iskustva proizašla iz tog projekta”, kaže dr. sc. Pavić.

Nedostatak umreženosti osoblja

Tu su i medicinske sestre koje rade kako u bolnicama tako i u ustanovama socijalne skrbi koje pomažu u organiziranom stanovanju, pa se postavlja pitanje kako se one ondje snalaze, imaju li podršku i gdje je traže. Dr. sc. Pavić rekla je da medicinske sestre imaju pomoć i podršku, no da postoji prostora gdje bi se stručnjaci trebali bolje umrežiti. “Tijekom svog iskustva rada na terenu primijetila sam da postoji premalo umreženosti. Timski rad najčešći je u ustanovama, no kada pacijent dođe u vlastiti dom javlja se problem suradnje i tu je dosta praznog hoda u komunikaciji i uvažavanju”, istaknula je dr. sc. Pavić.

Pavić je spomenula kako je pokojna profesorica dr. Bobinac devedesetih godina prošlog stoljeća pružila krasnu zamisao umreženja stručnjaka, ali je na tome sve i ostalo. “To je bio primjer dobre komunikacije stručnjaka u vezi invaliditeta i organiziraju tematske sjednice. To je bio ujedno moj prvi susret s invaliditetom jer na studiju nisam mnogo učila o invaliditetu”, ističe dr. sc. Pavić

“Radila sam kao patronažna sestra u situaciji kada je jedan mladić skokom u bazen slomio vratnu kralježnicu što je rezultiralo kvadriplegijom. Problem je u tome što smo svi u toj situaciji  prilikom njegova povratka kući i z toplica bili izgubljeni zajedno s njegovom liječnicom. nitko nije znao što je potrebno napraviti, a tu se javljaju razne socijalne potrebe. Nemamo brzog djelovanja i tu se javljaju još dodatne traume”, rekla je dr. sc. Pavić.

Važnost uloge medicinskih sestara

Postavlja se pitanje gdje je mjesto medicinske sestre kada problemi nisu primarno zdravstveni nego više edukativne i socijalne prirode i koliko im pritom pomaže znanje dobiveno formalnim školovanjem. “Jasno je da su važna, no studentima uvijek naglašavam da su jako važna i ona neformalna znanja. To prije svega znači da  medicinska sestra prati sve što se događa u zajednici i vječno mora biti radoznala da bi mogla i savjetovati pacijente kako bi si oni mogli poboljšati kvalitetu života. Medicinske su sestre, stoga najbliža karika obitelji pacijenta”, ističe dr. sc. Pavić

Dr.sc. Pavić smatra da je zanimanje medicinskih sestara i tehničara poziv, jer kako kaže, ukoliko ne postoji ona duboka intrinzična želja za pomoći potrebitima. “Medicinske sestre i medicinski tehničari su bliski ljudima u potrebi upravo u onoj najvulnerabilnijoj fazi, kada smo najranjiviji i bespomoćni”, rekla je dr. sc. Pavić.

Novi valovi dobrote

Cijelu emisiju poslušajte ovdje: