Može li učenik završiti srednju školu i položiti maturu iz Hrvatskog jezika, a da pritom ne mora interpretirati nijedno književno djelo? Pitanje je koje se nameće najavljenom promjenom u polaganju ispita iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi prema kojoj će maturanti moći birati između interpretacijskog eseja na temelju književnog djela i raspravljačkog eseja na zadanu temu iz svakodnevnog života.
Prijedlog Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) kojim bi maturanti 2028. mogli izbjeći pisanje eseja o književnom djelu izazvao je polemike među nastavnicima i kulturnim institucijama. Protiv novog modela izjasnili su se i HAZU, Matica hrvatska te Društvo hrvatskih književnika.
Potiskuje li se književnost iz obrazovanja?
Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović istaknuo je da je riječ o modernizaciji ispita u sklopu državne mature koja se u Hrvatskoj održava već 17 godina. U kontekstu očuvanja jezika dodao je da je 2023. ukinuto pravilo iz 2019. kojim se ispit iz Hrvatskog jezika mogao položiti bez polaganja eseja. Iste godine uveden je i jedinstveni ispit iz Hrvatskog jezika jer ravnatelj smatra da ispit iz materinskog jezika ne može biti pitanje osnovne i više razine.
„Svake godine dobivali smo više od tisuću praznih eseja!“, prisjetio se Filipović.
Probni esej za maturante održat će se 15. veljače iduće godine.
„Na maturi 2027. i 2028. neće biti alternative kao eseja. Što će se dalje događati, to ćemo vidjeti“, rekao je ravnatelj te zajamčio je da NCVVO neće učiniti nijedan korak koji će dovesti u pitanje struku, hrvatski jezik i važnost čitanja, kao takvog.
Cilj je da maturanti imaju funkcionalnu pismenost.
Nakon najavljenih promjena NCVVO-a profesorica hrvatskog jezika Alma Majcenović pokrenula je „Apel za knjigu na maturi”, kojeg opisuje kao glas struke koji se protivi ideji da se na maturi iz hrvatskog ne piše esej o gradivu samog predmeta.
„Smatramo da će ova odluka negativno odraziti na položaj književnosti u nastavi hrvatskog jer ne smijemo zaboraviti da državna matura ima vrlo snažan povratni učinak na nastavu. Njome, osim što se učenike uključuje u akademsku zajednicu, pruža im se i poruka o tome što je važno i što se cijeni u društvu“, objasnila je profesorica istaknuvši da nije metodički korektno pisati raspravljački esej isključivo na temelju osobnog iskustva, a ne na temelju obrađenog nastavnog programa.
Slično mišljenje dijeli i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davor Nikolić koji esej smatra svojevrsnom krunom 12-godišnjeg ciklusa obrazovanja.
„Zamisliti intelektualca koji nije u stanju argumentirano reći i zaokružiti misao o književnom djelu smatram poražavajućim“, istaknuo je Nikolić.
Cijeli razgovor pogledajte na našem YouTube kanalu.