Koja je uloga roditelja, sustava, društva i Crkve? Zašto je važno razgovarati o problemima? Kome se i gdje obratiti za pomoć? To su neka od pitanja na koja su odgovore davali gosti emisije Petra Gabriša, magistra pedagogije i specijalizantica psihoterapije, salezijanac don Mihovil Kurkut, član družbe koja se bavi odgojem mladih i Danijel Janečić, glavni trener Hrvačkog kluba Sesvete. Emisiju je uredila Dalija Mock.
Petra Gabriša je na početku istaknula da pritisci mogu doći iz različitih strana. “Mogu doći iz okruženja u kojem dijete boravi, odrasta i iz roditeljskog doma”. Bavljenje sportom je jedan od važnih čimbenika zdravlja djece i odraslih, ali može postati i uzrokom ozljeda, oboljenja i nezadovoljstva. Sport osim očuvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i značajnu društvenu ulogu. Ta uloga je prvenstveno usmjerena na odgojno obrazovne vrijednosti. Značajan je utjecaj sporta na formiranje osobnosti. Trener Janečić, govoreći o pritiscima u sportu istaknuo je da sve ovisi i o trenerima. “Svaki trener očekuje od djeteta da da sve od sebe. Bitno je dobro dijete usmjeriti. Ne smije uvijek biti bitan isključivo rezultat. Važno je da se dijete trudi, da je marljivo na treningu, a onda će doći i rezultat”, naglasio je.
Don Mihovil je istaknuo povjerenje kao ključ metode za pristupanje djetetu jer “svako je dijete i obitelj drugačija. Nitko ne mora biti kao netko drugi. Pritisak treba “spuštati” jer imaš pravo na neuspjeh. Treba spustiti ideal koji je nametnut.”
Roditelji i odgojitelji trebali bi biti prisutni u trenutku i uspjeha i neuspjeha, u trenutku kada život ide u različitim pravcima. “Kad je odgojitelj prisutan onda on može vidjeti, reagirati i biti blizu.” Roditelji u današnje vrijeme puno vremena provode na poslu, djeca se sama paze, provode previše vremena za mobitelom, i sve ih to puni nekim očekivanjima, ali to je i bijeg iz stvarnosti. “Djeca žive jedan virtualan život gdje sami sebe odgajaju”, naglasio je Kurkut.
Djeca često „pristaju“ na pritiske samo kako bi se uklopili u novo društvo prijatelja. „Često čujemo da postoji pritisak vršnjaka oko pušenje, konzumacije alkohola i droga, te različita društveno nepoželjna ponašanja. I realno je da će se tinejdžer povremeno susresti s takvim ponašanjima u vršnjačkim skupinama te da će biti u iskušenju da se pridruži, a možda i pod pritiskom od strane vršnjaka. Kako mu pomoći, a ne isključiti dijete iz svijeta vršnjaka, što svakako nije nikakvo rješenje. Ako želite pomoći svom djetetu da se učinkovito odupre pritiscima vršnjaka naučite ga da se zauzima za sebe”, naglasila je Gabriša.
Uz pritisak vršnjaka, sve češći je i onaj vezan za školu i školske obaveze. Samo je po sebi jasno kako svaki roditelj želi vidjeti kako njegovo dijete ostvaruje svoj puni potencijal te jednoga dana bude uspješno. Međutim, jasno izražavanje svojih očekivanja od djeteta i njegovog uspjeha u školi često se može pogrešno protumačiti.
Djeca često „pristaju“ na pritiske samo kako bi se uklopili u novo društvo prijatelja. Uz pritisak vršnjaka, sve češći je i onaj vezan za školu i školske obaveze.
Samo je po sebi jasno kako svaki roditelj želi vidjeti kako njegovo dijete ostvaruje svoj puni potencijal te jednoga dana bude uspješno. Međutim, jasno izražavanje svojih očekivanja od djeteta i njegovog uspjeha u školi često se može pogrešno protumačiti.
„Tjelesni napor u pozitivnom smislu utječe na koncentraciju kod djece i mladih što se često odražava i na njihovim ocjenama u školi”, istaknuo je Janečić. „Djeca koja redovito odlaze na treninge brže se nauče disciplini, te kvalitetnom raspoređivanju vlastitog vremena.”
„Mnoga se djeca ne mogu nositi s pritiskom, što rezultira javljanjem straha od neuspjeha”, istaknula je Gabriša. „Kod mnoge je djece zapaženo i predbacivanje samom sebi, i osjećaj da nije dovoljno pametno kako bi uspjelo ispuniti sve svoje obveze i zadatke. Okruženje koje cijeni isključivo izvrsnost može negativno djelovati na više područja. Osim smanjenog samopouzdanja, kod neke djece može doći i do izraženijih promjena u svakodnevnom ponašanju.