Predstavljamo vam dio opusa velikog dalmatinskog kipara iz petnaestog stoljeća, Jurja Petrovića. Petrović je bio član splitskog klera te je obnašao dužnost prepošta katedrale. Izvori koji spominju njegovo ime su rijetki i ne donose važne podatke o njegovu životu i djelovanju: nekoliko ga puta spominju u vezi trgovanja zemljištima i poljoprivrednim terenima, a saznajemo i da je sastavio inventar splitske prvostolnice. Osim po izradi raspela, bio je poznat i po izradi skulptura. Pripremio: Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Književnica, pjesnikinja, pokretačica kulturnih projekata Sonja Zubović u povodu izlaska njezinog najnovijeg romana "Belini brodovi" bila je gošća Kulturograma HKR-a . U svojem pisanju Sonja Zubović sve češće se obraća tinejdžerskoj populaciji jer smatra da periodu odrastanja treba posvetiti veću pažnju. Pokrenula je i vrlo zapažen projekt Poezija to go kojim nastoji poticati čitanje poezije kod mladih. Doznali smo i i kakva je veza Sonje Zubović i Franjevačkog samostana u Jastrebarskom.

Već godinama popularna kulturna manifestacija Noć muzeja okuplja mnoštvo ljubitelja umjetnosti u muzejima diljem Lijepe Naše da pogledaju kulturno blago i barem nakratko zavire u bogatu kulturnu baštinu hrvatskoga naroda. Muzej bl. A. Stepinca nije u mogućnosti ove godine primati posjetitelje te se uključuje u kulturnu manifestaciju Noć muzeja video izložbom "Čašćenje bl. Alojzija Stepinca u hrvatskom narodu".

Katedrala u Sisku nalazi se na mjestu na kojem je crkva postojala još od ranih kršćanskih vremena. Bulom pape Benedikta XVI. o ponovnoj uspostavi Sisačke biskupije, 2009. godine župna crkva Uzvišenja Sv. Križa uzdignuta je na čast katedrale. Katedrala je zaštićeno kulturno dobro te se smatra najznačajnijim sakralnim spomenikom grada Siska. U razornom potresu 29. prosinca 2020. teško je oštećena, no vjerojatno će se moći obnoviti.

U istarskoj spomeničkoj baštini posebno mjesto zauzimaju zidne slike kasnog srednjeg vijeka, ponajprije iz petnaestog stoljeća. „Istarske freske“ su gotovo pa samorazumljiva sintagma pod kojom se kriju oslici stotinu i četrdeset crkava na Poluotoku. Pripremio: Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

"Svaki dan se budim s novim idejama i nadom da ću imati dovoljno vremena za njihovo ostvarenje", kaže Snježana Bilandžić čija je prva samostalna izložba slika "Moje boje" otvorena u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović. Njena velika želja bila je predstaviti se svojim radovima upravo u ovoj zagrebačkoj knjižnici. Gotovo samouka slikarica uspjela je to u dobi kad mnogi od nas počinju razmišljati o mirovini, a ne o novim početcima.

Crkva u svijetu kriza i ljudske patnje tema je 61. teološko-pastoralnog tjedna koji će se 26. i 27. siječnja održati na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (Vlaška 38), u nešto drukčijem ruhu nego prijašnjih godina. S ograničenim brojem posjetitelja i programom predavanja u samo dva dana, TPT će se prenositi putem YouTube kanala KBF-a.

Jedna od najljepših i najvrijednijih baroknih crkava kontinentalne Hrvatske crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u Selima kod Siska. I ona je, nažalost, teško stradala u nedavnom potresu, ali njezina dva bijela tornja još uvijek stoje te su i dalje ures toga kraja. Hoće li crkva izdržati sva podrhtavanja tla ili jači potres, ako se ponovno dogodi, brine sve one koji taj kraj i njegovu baštinu nose u srcu.

Župna crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije, danas Svetište Majke Naših Stradanja u Gori, teško je oštećena u razornom potresu 29. prosinca 2020. U Domovinskom ratu crkva je granatirana, zapaljena i minirana, a nakon rata obnovljena i proglašena Marijanskim svetištem Sisačke biskupije. Pri obnovi je na zvonu posvećenom Majci Božjoj upisano: „Majko Božja Gorska, Isusova mati, Sunce naših stradanja, ne prestani nam sjati“.

Jedna od pjesnikinja u serijalu 'Božić u stihu' je Anka Petričević, koja je ulaskom u samostan klarisa u Splitu postala s. Marija od Presvetog Srca. "Nađi svog Boga... / Duša će Tvoja / postati opet / mirisna dol", piše ova pjesnikinja u svojoj "Božićnoj pastorali".