"Nadbiskup Franjo Kuharić nikad se nije umarao tako da je na Veliku Gospu prije podne slavio svečanu svetu misu u Mariji Bistrici, gdje je i homiliju izrekao, ostao tamo na objedu, potom se vratio na Kaptol da bi došao ovdje u pola šest poslije podne i u osamnaest sati predvodio svečanu svetu misu ovdje na otvorenom u našem vrtu. Tu bi ponovo izrekao drugu homiliju. Dakle, nije on ponavljao ono s Marije Bistrice. Uvijek se pripremao Marija Bistrica – Remete."

Sa životom i djelovanjem "autora" dogme o Marijinom uznesenju, nedovoljno poznatoga hrvatskoga franjevca fra Karla Balića, upoznao nas je fra Karlov subrat, dugogodišnji urednik lista "Marija", danas pokojni fra Petar Lubina.

Vjernici u Slavoniji vrlo su pobožni Gospi. Pokazuju to čak četiri marijanska svetišta na području Slavonije. Uz nadbiskupijsko marijansko svetište u Aljmašu, u Ilači se za pomoć moli Gospa Ilačka na Vodici, stanovnici Cvelferije hodočaste Skrovitoj Gospi Šumanovačkoj, a hodočasnici iz đakovačkog kraja Žalosnoj Gospi Dragotinskoj.

Ramski hodočasnici krenuli su na tradicionalno hodočašće iz Rame prema Sinju, izvještava Rama-Prozor.Info. Posebno čvrsta veza između ova dva kraja jest lik Majke od Milosti – Gospe Sinjske.

"Tijekom godina bio sam na mnogim ekumenskim i međureligijskim susretima gdje se ljudi različitih vjera okupljaju kako bi molili i (...) gradili zajednicu vjere iznad naših tradicija. Svaki od tih susreta bio je ugodan i susretljiv te gotovo u potpunosti gubitak vremena", navodi mladi svećenik fra Casey Cole, OFM, na svome YouTube kanalu Breaking In The Habit. Međutim, navodi fra Casey, to ne mora tako biti.

Upravitelj svetišta Gospe od Utočišta u Aljmašu gotovo pedeset godina je preč. Ante Markić. Život mu je neodvojivo vezan uz Gospu, čiji zagovor mu je spasio život!

Svećenici i vjernici okupili su se u povijesnoj crkvi sv. Stjepana na Pustijerni u Dubrovniku prvi put od 1667. godine, i to na blagdan sv. Stjepana u ponedjeljak, 3. kolovoza. U crkvi koja sada nema krovište misno slavlje predvodio je katedralni župnik don Marin Lučić. U crkvu su donesene i relikvije sv. Stjepana koje se čuvaju u katedralnoj riznici.

Na današnji dan - 10. kolovoza 1910. godine, Padre Pio zaređen je za svećenika. Minimalna kanonska dob za primanje u svećenike je 24 godine. Brat Pio bio je lošeg zdravlja i u strahu da će brzo umrijeti pa je zamolio generalnog ministra kapucinskog reda da pošalje zahtjev Svetoj stolici i preporuči izuzetak. „Objašnjavajući moje trenutno zdravstveno stanje… ako je Bog odlučio skratiti moj boravak na zemlji, umrijet ću sretan“, napisao je generalu Padre Pio.

"Od djetinjstva sam se borio s opsesivno-kompulzivnim poremećajem. Nisam se mogao nositi s prljavštinom i nečistoćom pa je za mene volontiranje u tom smislu bilo nezamislivo. Sjećam se kako sam jednog dana miješao prljavu plahtu, koja je ključala u loncu, i kapljica tog 'soka smrti' završila je u mojim ustima. Prvo sam pomislio da ću umrijeti. No, osjećao sam se dobro. Ne znam kako, ali to me iskustvo izliječilo od moga opsesivno-kompulzivnog poremećaja", posvjedočio je Kenny Mammarella-D'Cruz.

"Možda često nismo ni svjesni da propovijedamo upravo našim načinom života. I ako naša zauzetost oko dobra i međusobno zajedništvo u vjeri, bratskoj ljubavi bude još očitija, i mi ćemo ispuniti našu ulogu za ovo naše vrijeme", rekao je šibenski biskup Tomislav Rogić, predvodeći misno slavlje u šibenskom ženskom dominikanskom samostanu Gospe od Ružarija.