Vlč. Damiru Štifaniću nebo je u domeni djelovanja i prije kao pilotu, ali i danas kao svećeniku. Ističe kako ga je u razmišljanju kamo usmjeriti svoj život majka molila da ne ide raditi u vojsku i da ne ide u svećenike, a ostvarile su joj se obje želje. Danas je župnik u župi sv. Blaža u Vodnjanu. U pastoralu nastoji svima pomoći da dožive Crkvu kao svoju veliku obitelj, kao i da kroz njegovo djelovanje prepoznaju Božju ljubav.

Majčin zavjet Gospi Trsatskoj odveo je fra Josipa Peranića na put franjevaštva, na putu formacije pratio ga je i sluga Božji fra Ivo Peran, studirao je u Svetoj Zemlji, a providnost Božja dovela ga je iseljenim Hrvatima u Argentinu.

Iza dr. fr. Stipe Juriča je sedam desetljeća bogatog i zanimljivog životnog puta. Pune 33 godine proveo je u Rimu gdje je bio profesor biblijskih znanosti na teološkom fakultetu Papinskog sveučilišta sv. Tome Akvinskog – Angelicumu. Bio je i ravnatelj Instituta „Mater Ecclesiae“, ali i dekan Angelicuma. Bio je prvi Hrvat na toj službi. Svoje umirovljeničke dane provodi u dominikanskoj zajednici na hrvatskome tlu.

Kako je bilo promijeniti 24 župe u 50 godina svećeništva, a pritom ostaviti trag u obiteljskom pastoralu svjedoči zlatomisnik Porečke i pulske biskupije, kanonik porečkog Stolnoga kaptola sv. Maura preč. Milivoj Koren. U djetinjstvu je želio postati redovnik klarentinac, ali je umjesto u Italiji završio u pazinskom sjemeništu. Bog je s njime imao planove iako je teta, koja je bila milosrdnica, molila da njegov brat postane svećenik.

Iza mons. Alojzija Petrovića je skoro 60 godina radosnog svećeničkog služenja, u domovini i među iseljenim Hrvatima. Njegov život je na poseban način obilježio susret s kardinalom Alojzijem Stepincem, mučenikom za vjeru. Za svoju je angažiranost imenovan kapelanom Svetoga Oca, a umirovljeničke dane provodi pišući spomen knjige i pomažući kolegama svećenicima u pastoralu.

„Ponekad dobivam dojam da su doista otužne i deprimirajuće percepcije redovnica koje se prikazuju u visokoj starosnoj dobi, samostanu se zatvaraju i zajednice izumiru, dok se s druge strane teško u medije probija živost i vitalnost koja je prisutna u redovničkim zajednicama”, ističe s. Krista Mijatović, tajnica Hrvatske redovničke konferencije. Osvrće se na izazove s kojima se susreću redovničke zajednice u Hrvatskoj kao i na viziju budućnosti redovništva.

Uz Dan posvećenog života donosimo svjedočanstvo s. Frančeske Grgić koja je ušla u Red sestara klarisa kao udovica i majka dvoje djece. Svoje cjelovito svjedočanstvo o obraćenju i rastu u vjeri te otkrivanju poziva za Bogu posvećenim životom, prvi puta je izrekla u eteru Hrvatskoga katoličkog radija 2018. godine.

Umirovljeni svećenik Riječke nadbiskupije mons. Pero Zeba ističe da nije želio biti čovjek institucija nego pastir svoga naroda. U pastoralnom radu se nesebično davao na materijalnoj i duhovnoj izgradnji župnih zajednica. Uz duhovnu izgradnju vjernika nastojao je i oko one kulturne i tradicijske. Ovaj dobitnik brojnih crkvenih i državnih priznanja svoje umirovljeničke dane provodi u rodnom Bijelom Brdu u Bosanskoj Posavini gdje duhovno hrani i hrabri preostali hrvatski puk, nadajući se boljoj budućnosti.

Mladi svećenik Sisačke biskupije Ivan Ćorić, upravitelj župa Prelošćica, Gušće i Kratečko, ujedno je i postulator za proglašenje blaženim i svetim 25 svećenika i dva bogoslova koji su mučenički umrli u vremenu od 1935. do 1990. a za Sisačku biskupiju vezani su mjestom rođenja, djelovanja ili mučeničkom smrću. Govori o poslu koji postulatora čeka u pokretanju postupka, otkriva što je za njega pastoralni rad, a osvrće se i na svoj put ka svećeništvu te proslavu mlade mise u bazilici sv. Kvirina u Sisku, koja je bila prvo mladomisničko slavlje od osnutka župe.

Život i biskupsku službu umirovljenog porečkog i pulskog biskupa Ivana Milovana obilježio je lik bl. Miroslava Bulešića. U razgovoru se osvrće na svoje djetinjstvo, svećeničku formaciju, rad u pastoralu, biskupsko ređenje, brojne službe pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, biskupsko djelovanje te beatifikaciju Miroslava Bulešića čiji mu je život nadahnuće.