Homilija zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na misi za Domovinu koju je predslavio u nedjelju 30. svibnja, na svetkovinu Presvetog Trojstva te Dan državnosti Republike Hrvatske, u župnoj crkvi sv. Petra u Zagrebu.
Projekcijom dokumentarnoga filma i misnim slavljem u čast bl. Ozane Kotorske, koje je predvodio kotorski biskup mons. Ivan Štironja, predstavljanjem knjiga te izvedbom dramske igre posvećene blaženici, u subotu 29. svibnja 2021. održan je program trećega dana 13. Dana hrvatskih svetaca i blaženika. Time je proslavljena 800. obljetnica dolaska dominikanskoga reda u
Hrvatsku.
Zagreb šestu godinu za redom miroljubivim hodom dao podršku nerođenima! Geslo ovogodišnjeg Hoda je: Za zaštitu svakog ljudskog života - bez diskriminacije!
Povodom 30. obljetnice postrojavanja pripadnika Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj ulici, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske, tih se dana za HKM prisjetio Mario Travnikar. Ovaj umirovljeni natporučnik je u Hrvatskoj vojsci bio punih 16 godina, a prisjećanje na te dane ispunja ga ponosom.
Svjedočkim i molitvenim programom sv. Marku Križevčaninu, misnim slavljem koje je predvodio rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa iz Karlovca mons. Antun Sente ml. te otvorenjem izložbe „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ Karin Grenc, u Križevcima su u četvrtak 27. svibnja 2021. započeli 13. Dani hrvatskih svetaca i blaženika.
Proslava svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata u ponedjeljak, 31. svibnja, započinje jutarnjom misom u 7:30 sati u kapelici Majke Božje od Kamenitih vrata. Misno slavlje predvodi vlč. mr. Tomislav Hačko, vicepostulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije i pastoralni pomoćnik u Župi sv. Marka evanđelista na Gornjem Gradu.
Hod za život prvi put će se, uz Zagreb, održati i u Imotskom u subotu 29. svibnja. Okupljanje u Imotskom počinje u 10:30 sati, na Trgu dr. Franje Tuđmana, na starom kolodvoru.
U subotu, 29. svibnja, grkokatolici će u Vrlici proslaviti naslovni blagdan župe Svetu Trojicu. Ovo je veliki dan za ovu povijesnu župu Dalmatinskog vikarijata Križevačke eparhije. Sve je počelo početkom tridesetih godina 19. stoljeća kada je u Vrlici živio jeromonah Pahomije Busović. On je prihvatio katoličku vjeru zadržavši svoj bizantski obred. Pridružilo mu se nekoliko desetaka dotad pravoslavnih Vrličana. Ovo je bio početak grkokatoličke župe Svete Trojice koju je službeno 1834. godine osnovao tadašnji križevački vladika Gabrijel Smičiklas. Vrličani su svoje sumještane grkokatoličke vjere zvali injati (što je zapravo iskrivljeni stari naziv za grkokatolike - unijati).