Neno Kužina, od 1992. kada je počeo raditi na Hrvatskoj radioteleviziji u televizijskome religijskom programu, svojom izvrsnošću je dao nemjerljiv doprinos počecima i razvoju religijskog programa na nacionalnoj javnoj televizijskoj ustanovi, stoji u obrazloženju odluke HDKN-a. Stvaranjem religijskih emisija i veoma visokom postotku gledanosti, cijeli svoj radni vijek visokim profesionalnim standardima posredovao je kršćansku poruku i dao osobni svjedočki pečat svakoj emisiji koju je uređivao.

Mi, katolički intelektualci, zamolili smo biskupa i njegove suradnike, da nama i svim ljudima dobre volje, koji istinski traže istinu, iskažu razumijevanje i svoju pastirsku blizinu, i da učine sve što je u njihovoj pastirskoj moći, s jednim ciljem: otvoriti i osigurati ‘prostor’ za drugo mišljenje i njegovo izražavanje, za kritičko prosuđivanje ‘fenomena covid-19’, te da se založe za očuvanje svih ljudskih prava i sloboda, a protiv ideološkog i svakog drugog porobljavanja, koji pod vidom ljudskoga dobra ugrožavaju temeljno ljudsko dostojanstvo, bez obzira na vjeru, naciju, spol i rasu, napadaju dostojanstvo svakoga čovjeka stvorenog na sliku i priliku Božju.

Lili je mlada Sirijka koja je zajedno sa suprugom stigla u zagrebačko prihvatilište za tražitelje azila prije pet godina. U rodnoj je Siriji završila studij engleskog jezika, no oduvijek je željela otvoriti vlastiti kozmetički salon, za što se je dodatno školovala tijekom studija, kao i u Hrvatskoj, nakon odobrene međunarodne zaštite. Lili je nedavno uspjela ostvariti svoj san i u zagrebačkoj Dubravi, blizu Centra za integraciju izbjeglica SOL Isusovačke službe za izbjeglice, otvoriti svoj vlastiti salon Jasmin.

Zajednica Arka Korablja započela s provedbom edukativnih radionica o toleranciji u kojoj aktivno sudjeluju i osobe s intelektualnim teškoćama. Uoči Nacionalnog dana osoba s intelektualnim teškoćama, koji se obilježava 16. 5., zajednica Arka Korablja koja okuplja osobe s intelektualnim teškoćama upozorava da se 52% osoba s invaliditetom osjeća diskriminirano, a čak 23,8% građana u Hrvatskoj smatra da bi osobe s intelektualnim teškoćama trebale biti izdvojene iz društva.

Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, inače župni vikar u župi Sv. Spasa na Mejašima, don Josip Ulić na svom YouTube kanalu pod nazivom Don Mrvica već neko vrijeme objavljuje zanimljiva videa. U svom novom video zapisu ugostio je mons. Jorgea Ramosa, svećenika Prelature Opusa Dei i jednog od najpoznatijih ispovjednika.

Hrvatski katolički radio pridružuje se u četvrtak, 13. svibnja molitvenom projektu “Mater Fatima 2021.” Ovo je treća godina molitve u Gospinim svetištima diljem svijeta (Fatima, 2019., Guadalupe, 2020.) kako bismo bili dionici posvete Bezgrešnom Srcu Marijinu. Domaćin trećeg međunarodnog molitvenog susreta je Nacionalno marijansko svetište Chiquinquira u Kolumbiji.

Inicijativa "Hod za život, obitelj i Hrvatsku" na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu ispred Hrvatskog narodnog kazališta u srijedu, 12. svibnja, najavila je da će se ove godine Hod za život održati u sedam gradova - Sisku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te po prvi puta u Imotskom i Slavonskom Brodu pod geslom "Za zaštitu svakog ljudskog života bez diskriminacije".

"Ivan je pokazao da je borac – ne samo na strunjači, nego i u životu. Njegova obitelj je prava kršćanska obitelj. Hrvanje je sport koji usađuje prave vrijednosti. Ta norma je filmska priča. Rekao bih da je norma izmoljena. Mnogi su molili da se dogodi to čudo i ona je, siguran sam, izmoljena od dragoga Boga", rekao je trener Hrvatske hrvačke reprezentacije Anton Đok, govoreći o mladom hrvaču Ivanu Hukleku, koji je izborio normu za Olimpijske igre u Tokiju.

Župnik don Damir Stojić i katolička karizmatska zajednica Božja pobjeda pozivaju sve na Jerihonsko bdijenje za duhovno buđenje župe u Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.

"Tada veliki Bog svetun hižu od Nazareta u koji nekad Devica Marija narodi se ne hti da u rukah ostane poganskih. Po rukah dakle angelskih čini uzdignuti i zato leto 1291. bi položena u knežiju Modrušku blizu grada i mesta Rieke na jedno brdo u misto imenovano Trsat".  Tako je franjevac Franjo Glavinić opisao predaju o dolasku svete nazaretske kuće na Trsat 10. svibnja 1291. godine. Papu Urbana V. duboko je dojmila tuga i pobožnost hrvatskih vjernika koji su hodočastili u Loreto i molili Majku Božju da im se vrati sa svojom kućom. Kao utjehu za njihovu bol, papa Urban V. 1367. odlučio je u zamjenu za nestalu kućicu poslati sliku s likom Djevice Marije čije se autorstvo pripisivalo samom sv. Luki, a kojoj hodočasnici također pripisuju čudotvornu moć.