Eva Vukina ponovno oduševljava svojim talentom. Ovoga je puta, povodom smrti kantautora popularne duhovne glazbe, pjesnika i slikara Čede Antolića, nacrtala preminulog umjetnika te poslala poruku zahvale. Objavu s njezine Facebook stranice prenosimo u cijelosti.

U emisiji 'Iz naše riznice' upoznali smo stoljećima staru hrvatsku otočku tradiciju - Lastovski poklad - vrijeme zabave, opuštanja i bijega od svakodnevice.

Nakon duge i teške bolesti noćas je u Zagrebu u Kliničkom bolničkom centru "Sestre milosrdnice" u 69. godini preminuo kantautor popularne duhovne glazbe, pjesnik i slikar Čedo Antolić koji je u svojoj pedeset godišnjoj karijeri skladao više od 120 pjesama, objavio devet albuma te osvojio brojne nagrade na Uskrs festu i tri Porina. Čedo Antolić bio je dugogodišnji glazbeni urednik Hrvatskog katoličkog radija.

Multimedijalna izložba 'Starohrvatska baština u novome svjetlu', održava se svake večeri iza 21 sati u crkvi sv. Donata u Zadru.

Volite glumiti i pjevati? Kreativni ste - volite pisati i fotografirati? Društvene mreže i uređivanje web stranica nije vam strano? Javite se Ansamblu Kolbe poznatom po evangelizacijskom poslanju u svijetu kazališne umjetnosti.

Vatikanska knjižnica, s oko 75 000 kodeksa, 85 000 inkunabula te više od milijun knjiga, digitalizirana je i dostupna svima.

Eva Vukina ponovno oduševljava svojim talentom. Ovoga puta crtala je i nogama. O svojem novom crtačkom iskustvu progovorila je na Facebooku.

U vrućim srpanjskim danima kamenim ulicama starog dijela grada Raba prolazi smjeli odred samostreličara u pratnji zastavničara, bubnjara, fanfarista i cijele svite. Želja im je, u tradicionalnim odorama, s buzdovanima, kopljima i bakljama u ruci te oživljavanjem starih zanata, probuditi duh srednjeg vijeka. Tako počinje tradicionalna hrvatska otočna manifestacija pod nazivom Rabska fjera.

Jedanaesti festival klasične glazbe Opera Selecta završio je u ponedjeljak kada je kao vrhunac ove prestižne glazbene smotre održan gala koncert u trogirskoj Kuli Kamerlengo.

Pod naslovom „Martinje“ hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa upisane su u Registar zaštićene hrvatske kulturne nematerijalne baštine. Predlagatelji zaštite „Martinja“ su Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i Grad Dugo Selo, a nositelji hrvatska mjesta i gradovi koji su članovi Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska.