Katedrala je najizvornije djelo hrvatske umjetnosti 15. stoljeća te se s punim pravom nalazi u svakoj antologiji ranorenesansne umjetnosti. Montažni sustav u konstrukciji apsida i krstionice, svodova i kupole, koncepcija po kojoj se unutrašnji prostor projicira na vanjsko, trolisno pročelje bazilike, znanstvena literatura prepoznala je kao originalnu arhitektonsku invenciju Jurja i njegova nastavljača Nikole Firentinca, donosi Šibenska biskupija.

Ono po čemu se katedrala sv. Jakova razlikuje od svih naših stolnih crkava, uglavnom mračnih ili tamnih, jest jedinstven ugođaj svjetla u njezinoj unutrašnjosti.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Gradnja nove katedrale simbolički je bila kulminacija višestoljetnog stremljenja grada, da se odvoji od trogirske biskupije. Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga, na mjestu romaničke crkve sv. Jakova.

Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298. godine kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, započela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade mletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić. Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji, gotički dio pročelja i oba portala crkve. Na katedrali su radili Juraj Dalmatinac, Radivoj Bogosalić, Radonja Grubačević i Nikola Marković. Veliku rozetu na pročelju izradio je I. Mastičević 1568. godine.

Šibenik i njegova katedrala (Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL)

Prilikom osnutka biskupije 1298.. godine postojeća crkva sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u stolnu crkvu, ali kako je bila malena i neprikladna odlučeno je da biskup i grad osiguraju sredstva za gradnju nove katedrale. Krajem 14. st., nakon što je u invaziji Mlečana stara katedrala sv. Jakova oštećena, odlučeno je da se gradi nova te je 1402. g. zalaganjem biskupa Bogdana Pulšića osnovan je fond za njezinu gradnju. Zbog nepovoljnih političkih prilika a potom i raznih drugih nedaća koje su zadesile Šibenik (kuge i požari), gradnja nove katedrale počela je tek tri desetljeća kasnije postavljanjem kamena temeljca 1431. godine.

Katedrala je dovršena 1536. g., a 1555.g. posvetio ju je biskup Ivan Lucije Štafilić. Temeljito je restaurirana od 1843. do ’60., a kupola je iznova rastavljena i sastavljena od 1995. do ’98. nakon što je bila pogođena mecima jugoslavenske avijacije u Domovinskom ratu. Zbog svoje ljepote i danas je odrediše mnogih turista, a već stoljećima i vjernika koji se, među ostalim, utječu Bogu pred čudotvornom ikonom Gospe od plača na središnjem oltaru.

Više informacija potražite na www.sibenska-biskupija.hr