Na Trgu kralja Tomislava u Sinju održan je tradicionalni povijesno scenski spektakl Opsada Sinja 1715. pomoću kojeg, pod okriljem sinjske kolovoške noći, cijeli grad postaje pozornica koja svojom izvornošću gledatelja u trenu prenese 305 godina u prošlost kada je, uz Gospinu pomoć, Sinj oslobođen od Osmanlija i (p)ostao predziđe kršćanstva.

″To su bili ljudi koji su trebali infrastrukturu za kupanje te zahtijevali poštivanje moralnih normi i ćudoređa. Dakle, kupanje je moralo biti odvojeno – muškarci su bili odvojeni od žena, a za kupanje je postojala posebna odjeća, posebne čarape, posebne cipele″, kazala je Mirjana Kos, autorica izložbe 'Hrvatska jadranska kupališna baština'.

Lovrjenac je samostojeća monumentalna tvrđava izdignuta na 37 metara visokoj morskoj hridi, ime je dobila po svetom Lovri, čija se crkva nalazila na njezinu mjestu, a kroz povijest je nazivana i Gibraltarom Dubrovnika.

Na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice nalazi se spomenik "Slomljeni pejzaž" kojeg potpisuju kipar Petar Barišić i arhitektonski studio NFO. Riječ je o spomeniku našem snimatelju i novinaru Gordanu Ledereru, kojega je snajperski hitac pogodio 10. kolovoza 1991. godine, baš tu dok je snimao ratna zbivanja u Pounju.

Akcija "Uzmi 3 - plati 2" zbog velikog zanimanja čitatelja nastavlja se do 15. kolovoza u Verbumovim knjižarama i na web knjižari.

Povodom 25. obljetnice slavne i velebne vojno-redarstvene operacije “Oluja”, Hrvatski filmski Institut daruje hrvatskim braniteljima i hrvatskom narodu američko-hrvatski dokumentarni film “Operacija Oluja”.

Freska s prikazom sv. Ane s prstom preko usana datira iz 8. ili 9. stoljeća, a otkrivena je u staroj Nubiji u današnjem Sudanu. Znamo da je to freska sv. Ane, majke Blažene Djevice Marije i bake Isusove, zbog natpisa na kojem piše: "Sveta Ana, majka Majke Božje. Svetica i…"

Katedrala svetog Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

Vladimir Peter Goss, hrvatsko-američki znanstvenik, pisac i novinar kojeg su kritičari nazivali i „pjesnikom Domovinskog rata", u knjizi „Početci hrvatske umjetnosti” prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, ali i napominje kako su autarhičnost i prometna nepovezanost upravo tog prostora rezultirale bogatstvom oblika te su zajednički temelj na kojem se izgradila nacionalna kultura.

Prije pet stoljeća u Dubrovniku je napisan znameniti zbornik Libro od mnozijeh razloga. U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu akademik Stjepan Damjanović otkrio nam je o kakvom je zborniku riječ i zbog čega nam je važan.