Budi dio naše mreže
Netočno

Istinski smisao i svrha oprosta u Katoličkoj Crkvi vrlo su često – čak i među katolicima – pogrešno protumačeni kao ulaznica za raj ili trgovanje s grijesima. U svjetovnim medijima vjernicima se podastiru zbunjujuće i nepotpune informacije o oprostu, stoga u tekstu donosimo objašnjenje liturgičara dr. fra Zlatka Vlaheka, OFMConv o oprostima u Katoličkoj Crkvi.

/ Katarina Varenica

Nekoliko je razdoblja u liturgijskoj godini kada se može zadobiti popuni oprost i obično tada u naslovima čitamo kako se do određenoga datuma može dobiti, dati i/ili dijeliti potpuni oprost. Jedna od najčešćih zabluda je da je potpuni oprost zamjena za ispovijed.

Potpuni oprost i ispovijed

Kako za Hrvatsku katoličku mrežu ističe liturgičar dr. fra Zlatko Vlahek, OFMConv: „U Priručniku o oprostima koje je izdala Apostolska pokorničarna, u uvodnim riječima čitamo, kako je Crkvi povjereno blago odriješivanja grijeha i posljedica grijeha, u onoj snazi kojoj je Isus Krist povjerio Petru i apostolima ovlast odrješenja, a time i njihovim nasljednicima, vrhovnim poglavarima i biskupima. Taj se oprost postiže ponajprije, i nužno ako se radi o smrtnim grijesima, sakramentom pomirenja – ispovijedi.

Stoga treba biti vrlo oprezan s naslovima poput: Akcijska ponuda Katoličke crkve: Potpuni oprost za vas ili pokojnika do 2. veljače ili Papa Franjo na praznom Trgu sv. Petra uputio blagoslov ‘Urbi et Orbi’: Oprostio grijehe svima pogođenima koronavriusomSvećenici će na Dan baka, djedova i starijih osoba dijeliti potpuni oprost grijeha da se ne bi stekao pogrešan dojam kako je riječ o trgovanju s Bogom.

Oproštenje grijeha i vremenita kazna

Dakle, za dobivanje oprosta važno je biti u stanju milosti, ali i unatoč ispovijedi vjernik možda još uvijek zaslužuje vremenitu kaznu, koju oprost može zamijeniti ili ukloniti, ističe Vlahek.

„Međutim, mora se uzeti u obzir da, čak i ako je smrtni grijeh oprošten, a prema nužnoj vezi i vječna kazna koju zaslužuje, pa čak i ako je laki grijeh, koji se obično naziva lakim, oprošten, oprošteni grešnik možda treba dalje pročišćenje, to jest, možda još uvijek zaslužuje vremenitu kaznu, koju treba zadovoljiti ili tijekom svog zemaljskog života ili u sljedećem životu kroz Čistilište. Iz gore spomenutog proizlazi oprost, koji zamjenjuje i uklanja onu vremenitu kaznu.”

Nauk vjere o oprostima

Liturgičar Vlahek podsjeća kako nauk vjere o oprostima i njihovo hvalevrijedno prakticiranje potvrđuje i s posebnom djelotvornošću primjenjuje u postizanju svetosti sama otajstva otajstvenoga tijela Kristova i pričesti svetaca. O tim se temama proširio nauk vrhovnog poglavara Ivana Pavla II. u buli najave velikog jubileja, uvedene riječima Incarnationis mysterium. U Zakoniku kanonskog prava o temi oprosta, nalazimo u IV. Knjizi: Posvetiteljska služba Crkve; Poglavlje IV: Oprosti u kanonima od 992-997.

Kanonski zakonik ovako formulira oprost, naglašava HKM-ov sugovornik:

Kan. 992 – Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivnja već izbrisana, što ga vjernik, pravo raspoložen i pod sigurnim i određenim uvjetima, postiže pomoću Crkve koja, kao služiteljice otkupljenja, ovlašteno dijeli i primjenjuje blago Kristovih i svetačkih zadovoljština.

Kan. 993 – Oprost je djelomičan ili potpun, već prema tome oslobađa li djelomično ili potpuno od vremenite kazne koja se duguje za grijehe.

Kan. 994 – Svaki vjernik može bilo djelomično bilo potpune oproste ili dobiti za se ili namijeniti za pokojne kao molitvu.

Kan. 995 – § 1. Osim vrhovne crkvene vlasti oproste mogu dati samo oni kojima se ta vlast priznaje pravom ili kojima je dopusti rimski prvosvećenik.

§ 2. Nijedna vlast niža od rimskog prvosvećenika ne može drugima povjeriti vlast davanja oprosta, osim ako joj je to izričito dopustila Apostolska Stolica.

Kan. 996 – § 1. Da bi netko bio sposoban dobiti oproste, mora biti kršten, neizopćen, u stanju milosti barem na završetku propisanih djela.

§ 2. Da bi pak sposoban primatelj dobio oproste, mora imati barem opću nakanu da ih stekne i u određeno vrijeme i na dužan način izvršiti naređena djela, prema smislu davanja oprosta.

Kan. 997 – Što se tiče davanja oprosta i služenja njima, treba osim toga da se održavaju drugi propisi koji se nalaze u posebnim crkvenim zakonima.

Kada se može zadobiti potpuni, a kada djelomični oprost?

U Priručniku o oprostima koje je izdala Apostolska pokorničarna, piše dr. fra Zlatko Vlahek, potpuni oprost može se zadobiti samo jednom dnevno, a djelomični oprost, nekoliko puta dnevno.

Za dobivanje potpunog oprosta povezanog s posjetom crkvi potrebno je ispuniti tri uvjeta:

1) sakramentalna ispovijed,

2) euharistijska pričest,

3) molitve Vjerovanje i Očenaš te molitve po nakanama Vrhovnog prvosvećenika pape (Oče naš i Zdravo Marijo; međutim, pojedinim vjernicima ostavljena je sloboda recitiranja bilo koje druge molitve prema njihovoj pobožnosti i predanosti).

Nadalje, Priručnik ističe kako svaki vjernik može dobiti i djelomične i potpune oproste za sebe – osobno, ili ih može primijeniti za nekog pokojnika, zaključuje dr. fra Zlatko Vlahek.

Liturgijski dani za potpuni oprost

Liturgijski dani za potpuni oprost temeljito su opisani i objašnjeni u stručnom radu Ivana Fučeka Otkrivanje dragocjene vrijednosti oprosta objavljenom u časopisu za filozofiju i religijske znanosti Obnovljeni Život Vol. 55 No. 1, 2000. Donosimo popis dana i popratnih molitava:

  • 1. siječnja: Veni Creator (‘O dođi, Stvorče Duše Svet’), ako pobožno izmolimo javno u crkvi;
  • svakog petka u korizmi: molitva Evo, moj dobri i preslatki Isuse, poslije pričesti, ako pobožno izmolimo pred Kristovim raspelom;
  • na Veliki četvrtak: ako pobožno izmolimo (pjevamo) javno u crkvi Tantum ergo (‘Divnoj dakle’) pred svečano izloženim Presvetim Sakramentom nakon Mise Večere Gospodnje;
  • na Veliki petak: ako pobožno prisustvujemo kod bogoslužja čašćenja Križa i Križ poljubimo; – na vigiliju (bdijenju) Velike subote: tko kod svetih obreda svečano s drugim vjernicima obnovi krsni savez (zavjet)
  • u Nedjelju Božjeg milosrđa (2. Vazmena nedjelja): uz prethodnu sakramentalnu ispovijed, sv. pričest te molitvu na nakanu Sv. Oca, potrebno je u bilo kojoj crkvi ili oratoriju sudjelovati u pobožnosti u čast Božjeg milosrđa pred Presvetim (izloženim ili u tabernakulu), kajući se iskreno za svoje grijehe ili barem pred Presvetim izmoliti Vjerovanje i Očenaš dodajući zaziv: Isuse milosrdni, uzdam se u Te! (Apostolska Pokorničarna, dekret od 29. 6. 2002.)
  • na Duhove: Veni Creator (‘O dođi, Stvorče Duše Svet’), ako pobožno izmolimo javno u crkvi;
  • na Tijelovo: Tantum ergo (‘Divnoj dakle’) izmoljen (ili pjevan) javno za vrijeme liturgijskog čina;
  • na Blagdan Srca Isusova: Pomirna molitva na čast Presvetog Srca Isusova (‘Jesu dulcissime – Premili Isuse’) izmoljena javno u crkvi;
  • 29. lipnja, Blagdan sv. Petra i Pavla: ako je neki nabožni predmet (krunica, medaljica, križić, škapular…) blagoslovio Papa, vjernik može primiti potpuni oprost (ako ga pobožno nosi) na ovaj blagdan, ako na taj dan izmoli Vjerovanje;
  • 2. kolovoza (Porcijunkula): pobožan pohod nekoj franjevačkoj ili župnoj crkvi, katedrali ili konkatedrali, s molitvom Očenaša i Vjerovanja (pohod crkvi može se obaviti od podneva uoči određenog dana pa sve do ponoći dotičnoga);
  • od 1. do 8. studenoga: ako u te dane pobožno pohodimo groblje te, barem u srcu, molimo za pokojne, možemo svaki dan dobiti potpuni oprost, koji se može namijeniti samo za duše u čistilištu;
  • 2. studenoga, Dušni dan: pobožni pohod crkvi ili oratoriju, u kojoj treba izmoliti Očenaš i Vjerovanje; potpuni oprost može se namijeniti samo za pokojne;
  • na blagdan Krista Kralja: čin posvete ljudskoga roda (‘Posvetna molitva Presvetom Srcu Isusovu’), izmoljen javno;
  • 31. prosinca: tko javno u crkvi izmoli ili pjeva himan Tebe Boga hvalimo; mora biti službeni himan, a ne pučka pjesma.
  • Jednom mjesečno: za slijedeće pobožne zazive (strjelovite molitve): Bože moj, smiluj mi se! – Isuse, Tebi živim, Isuse, Tebi umirem; Isuse, Tvoj sam živ i mrtav. Amen. Preslatki Isuse, ne budi mi sudac, nego Spasitelj! – Hvaljen Isus! Navijeke! (Amen). – Zdravo, Križu, jedina nado! – Slatko Srce mog Isusa, daj da Te ljubim sve to više! – Isuse, Marijo, Josipe!
  • jedanput na mjesec uz obične uvjete, ako se moli svaki dan. Za zaziv: Gospodine moj i Bože moj!
  • dobiva potpuno oproštenje jedanput na mjesec tko taj zaziv izmoli za vrijeme Podizanja kod sv. mise svaki dan, a uz to se jedanput ispovjedi i pričesti te moli na nakanu sv. oca.

U Općoj crkvi i u Rimu:

a) Pobožan pohod jednoj o četiri patrijarhalne bazilike (Sv. Petra, Sv. Pavla, Sv. Marije Velike, Sv. Ivana Lateranskog): uz molitvu Očenaša i Vjerovanja; potpuni oprost može se u tim bazilikama primiti jednom na godinu (bilo koje nedjelje ili zapovijedanoga blagdana ili na blagdan nebeskog zaštitnika).

b) Sudjelovanje u svetim obredima koji se provode u mjesnoj crkvi.

c) Pobožan pohod župnoj crkvi, katedrali ili konkatedrali na blagdan glavnog proštenja (titulara, zaštitnika), uz molitvu Očenaša i Vjerovanja.

d) Pobožan pohod crkvi ili oltaru na dan posvete crkve ili oltara, uz Očenaš i Vjerovanje.

e) Dan posvećen utemeljitelju nekog reda: pohod njihovoj crkvi ili oratoriju, uz molitvu barem Očenaša i Vjerovanja (31. srpnja, Blagdan sv. Ignacija, uz pohod koje isusovačke crkve; 7. kolovoza, blagdan sv. Dominika, uz pohod koje dominikanske crkve; 4. 10., blagdan sv. Franje Asiškog, uz pohod koje franjevačke crkve; 15. listopada, blagdan Terezije Velike, uz pohod koje karmelićanske crkve; 31. siječnja, blagdan sv. Ivana Bosca, uz pohod koje salezijanske crkve ili oratorija…) .

U nekim posebnim zgodama:

  • na obljetnicu vlastitog krštenja, uz obnovu krsnog zavjeta; – primivši Papin blagoslov Urbi et orbi uživo ili preko TV ili radija;
  • euharistijskom kongresu, ukoliko se sudjeluje na završnom svečanom obredu;
  • u duhovnim vježbama, ukoliko se sudjelovalo barem tri cijela dana;
  • u trenutku smrti: primivši Apostolski blagoslov ili, ako je moguće, moleći molitvu koju je umirući u životu redovito molio;
  • na dan prve pričesti: prvopričesnici i oni koji pobožno sudjeluju u obredu;
  • na dan svečane mlade mise: mladomisnik i svi nazočni koji pobožno sudjeluju;
  • svećenički jubilej (25., 50., 60. i 70.) ili biskupski jubilej (25., 40. i 50.): svećenik ili biskup jubilarac ako obnovi odluku da će vjerno i savjesno izvršavati dužnosti svoga zvanja, kao i svi vjernici koji prisustvuju jubilarnoj misi;
  • na koncu svetih misija: ako smo pobožno slušali nekoliko propovijedi i sudjelovali u završnoj svečanosti; – za vrijeme dijecezanske Sinode: svi koji pobožno posjete crkvu u kojoj se održava Sinoda, uz molitvu Očenaša i Vjerovanja; – pastoralna vizitacija: svima koji sudjeluju jednoj službi kojoj predsjeda vizitator.

Svim vjernicima koji se žele temeljitije upoznati s oprostima u Katoličkoj Crkvi preporučujemo Priručnik o oprostima. Odredbe i povlastice koji je 2015. godine objavila nakladnička kuća Verbum.

***

Rubriku Glas istine u sklopu projekta KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom “Glas istine – Vox Veritatis” želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja