U članku na portalu B92 pod naslovom „Za Srbe zločinac i monstrum, za Hrvate svetac: Alojzije Stepinac ustaška ikona i čovek bez srca“, se za navode da je „Stepinac sudjelovao u spašavanju židova od holokausta“ tvrdi da su „vrhunac propagande“.
PROVJERAVAMO: Je li nadbiskup Alojzije Stepinac sudjelovao u spašavanju židova od progona?
Srbijanski medij B92 u članku u članku objavljenom 3. listopada 2022., navode da je „Stepinac sudjelovao u spašavanju židova od holokausta“ naziva propagandom.
Povijesni izvori navode informacije o sudjelovanju tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u spašavanju židova od progona tijekom Drugog svjetskog rata. Većina tih informacija sažeta je u knjizi autorice dr. sc. Esther Gitman „Kad hrabrost prevlada (Spašavanje i preživljavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941.–1945.)“.
U ulomku iz knjige objavljenom na mrežnoj stranici Kršćanske sadašnjosti navedeno je nekoliko primjera Stepinčeva djelovanja u korist židova:
„Dana 15. prosinca 1942. rabin Freiberger je preko apostolskog vizitatora u Hrvatskoj, opata Giuseppea Ramira Marconea, zamolio Svetu Stolicu za pomoć pri prebacivanju 50 do 60 djece siročadi iz Zagreba u Firencu, livorno ili Padovu, pri čemu bi troškove podmirila zagrebačka Židovska općina.
U drugom je pak pismu rabin molio nadbiskupa da zamoli za evakuaciju u Italiju 200 židovskih dječaka u dobi od sedam do sedamnaest godina koji su ostali bez roditelja. Stepinac je 9. siječnja 1942. zamolio kardinala Maglionea da intervenira pri prebacivanju 200 dječaka Židovskoj općini u Firenci – ili bilo kojoj drugoj općini izvan NDH koja bi se brinula za njihov odgoj i obrazovanje. Židovske su se vlasti također obraćale nadbiskupu da intervenira pri ministru unutarnjih poslova Artukoviću. Jednom takvom prigodom Stepinac je uputio molbu u ime židovske siročadi:
Na molbu Židovske bogoštovne općine u Zagrebu od 13. travnja 1942., koju sam lično odnio gospodinu Ministru unutarnjih poslova, odobrio je gospodin Ministar svojim rješenjem broj 2550-I-A-1942. od 15. travnja 1942. preseljenje 50 židovske djece u Tursku. Na osnovu ovoga odobrenja iselilo je 11 djece, dobivši putni list prema rješenju Glavnog Ravnateljstva za javni red i sigurnost broj 10888 od 28. siječnja 1943., u veljači o.g. u Tursku. Sad je zamolila Židovska bogoštovna općina u Zagrebu da se povrh neiskorišćenih 38 odobrenja izda dalnje za tridesetero djece sa pratnjom.“
Među dokumentiranim slučajevima pomoći nadbiskupa Stepinca židovima je i spašavanje djevojčice Renate Bauer. Taj je slučaj prikazan u filmu „Stepinac: Kardinal i njegova savjest“ scenaristice i redateljice Višnje Starešine. Gostujući u emisiji „Aktualno“ Hrvatskoga katoličkog radija 6. veljače 202o. godine Starešina je rekla da mons. Stepinac nije djelovao samostalno nego je organizirao cijelu mrežu i paralelni sustav spašavanja. Renata je jedina preživjela od članova svoje obitelji. Zahvaljujući nadbiskupu bila je spašena „od holokausta u NDH, najprije u samostanu sestara karmelićanki, poslije kod jedne obitelji“.
ZAKLJUČAK: Sukladno povijesnim izvorima, zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac je na razne načine sudjelovao u spašavanju židova od progona tijekom Drugoga svjetskog rata. Stoga je tvrdnja da nije sudjelovao u njihovom spašavanju lažna, kao što je pogrešan i zaključak da su tvrdnje o njegovu sudjelovanju u spašavanju židova propaganda. Zbog senzacionalističkog naslova članak je ocjenjen i kao mamilica.
***
Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.