Laička udruženja djevojaka i udovica, odnosno begina, nicala su oko 1200. godine u Nizozemskoj, Belgiji, Njemačkoj i Francuskoj. U beginske samostane ulazile su djevojke siromašnijeg društvenog sloja koje su se posvetile uglavnom molitvi i njezi bolesnika. Ova udruženja nastala su u svrhu poboljšanja statusa žene unutar Crkve, ponajprije kako bi žena mogla samostalno voditi kršćanski život prema prakršćanskom idealu.  Tako begina zapravo znači pobožna i ćudoredna žena.

Mechthild van Magdeburg / Foto: westernmystics

Jedna od takvih žena bila je mističarka Mechthild van Magdeburg (1210.-1282.). Mechthild je svoju prvu mističnu viziju doživjela u dobi od dvanaest godina kada ju je posjetio, kako je  sama navela, Duh Sveti. Vizije su se nastavile te je mističarka odlučila 1230. godine pristupiti u zajednicu begina u Magdeburgu. Tamo je, pod duhovnim vodstvom dominikanskog reda, vodila život molitve i poniznosti. Kako su božanska nadahnuća i estetske vizije postajale sve češće Mechthild je počela pisati o njima. Svoja mistična iskustva opisala je u šest knjiga pod naslovom Lux divinitatis fluens in corda veritatis, odnosno hrv. Svjetlost božanska slijeva se u srca ispunjena istinom, a zbirku je uredio njen ispovjednik Heinrich van Halle. U svom djelu Mechthild opisuje među ostalim kako je Bog u svemu, pa tako i u čovjeku, a Božja se ljubav poput svjetla ulijeva u izabranu ljudsku dušu te budi žudnju za sjedinjenjem s njime koje se pak odvija kroz sedmerostruki put.

Veliki teolog i filozof Meister Eckhart, jedan od najpoznatijih mistika, pronašao je nadahnuće za svoja djela u nekim mislima ove begine, primjerice u tome kako ona opisuje težnju Boga za dušom, prisutnost Boga u svemu i sl.

Mističarka Nizozemka bl. Beatrijs van Nazareth (1200.-1268.) i njena mistična iskustva pak spadaju u kristološku mistiku. Ona je također opisivala sedmerostruki put uzdizanja duše prema jedinstvu s Bogom i to u djelu Seven Manieren van Minne, odnosno hrv. Sedam načina svete ljubavi. Njena mistična iskustva pokazuju kako vjera nadilazi granice razuma te da uranjanjem u Boga ljudska duša zapravo gubi razumske moći jer je one više ni ne mogu slijediti. Tada Bog vlada dušom, jer ograničeni ljudski razum to ne može pojmiti ni shvatiti. Blaženica je bila prva spisateljica proze koja je koristila staro-nizozemski jezik te prva poglavarica opatije Gospe Nazaretske u belgijskom Nazaretu, odnosno Brechtu.

Beatrijs van Nazareth / Foto: westernmystics (uz izmjene)

“Ponekad se dogodi da je slatka i radosna ljubav probuđena u srcima i širi se dušom poput velika vala bez ikakva napora s naše strane. Osoba je toliko moćno taknuta ljubavlju, toliko strastveno privučena u ljubav, toliko snažno uzeta ljubavlju, toliko nježno obuhvaćena i potpuno ovladana ljubavlju da se prepušta u potpunosti njenoj moći. U ovom zagrljaju duša direktno doživljava sjaj Božanskog, predivno blaženstvo, potpunu slobodu, estetsku slast, potpuno obuzeta ljubavlju u vodopadu neizreciva zadovoljstva. Ona osjeća da su njena osjetila sveta i potpuno je progutana ljubavlju i toliko duboko uronjena u ljubav da jest jedno s ljubavi, i nikada neće prestati biti ljubav. Jer ljepota ljubavi odjenula ju je, u moć ljubavi uronjena je, svetost ljubavi obuzela ju je, veličina ljubavi toliko ju je uzvišeno privukla u sebe da će uvijek voljeti i činiti samo djela ljubavi.” Beatrijs van Nazareth.

Marguerite Porete / Foto: History and Women

Francuskinja Marguerite Porete (1255.-1310.) također je opisala sedmerostruko uzdizanje duše Bogu u svom djelu Le miroir des âmes simples, odnosno na hrv. Ogledalo jednostavnih duša. Cilj uzdizanja i kod ove begine jest njeno sjedinjenje s Kristom.

Marguerite je razvila teoriju kako se duša mora osloboditi i vrlina koje bi inače pomagale na duhovnom putu. Sjediniti s Bogom se može kada postane poništena, odnosno slobodna od vrlina i slobode volje te u trenutku sjedinjena živi isključivo od Božje ljubavi. Samo takva ispunja se Božjom ljubavlju i postaje slobodna. Nekim njenim idejama nadahnjivali su se također Meister Eckhart, ali i bl. Heinrich Seuse.

Izvori: Šestak, I. i Šimunković, R. (2012). Žene u povijesti filozofije. Obnovljeni Život, 67. (1.), 29-42. / westernmystics / New Advent, Catholic Encyclopedia