Budi dio naše mreže

Uoči spomendana Majke Božje Lurdske koji Crkva slavi 11. veljače, prenosimo prigodan tekst koji je pripremio vlč. Tomislav Hačko.

/ ab

Povijesni razvoj

Godine 1890. papa Lav XIII. odobrio je slavlje ovog spomendana kao vlastitog samo za biskupiju Tarbes. Naime, u Lurdu, na području te biskupije, 11. veljače 1858. dogodilo se prvo od 18 ukazanja Blažene Djevice Marije Bernardici Soubirous (1844.-1879.), koju je papa Pio XI. 8. prosinca 1933. proglasio svetom, u Svetoj godini Otkupljenja. Ovaj je spomendan uvršten u rimski kalendar u vrijeme svetog pape Pija X. 1908. Sadržaj slavlja ovog spomendana nije slavlje povijesnog događaja već marijansko slavlje: Marije kao bezgrešne majke, zore otkupljenja te početka novog čovječanstva oslobođenog grijeha, o čemu svjedoči i današnji misni obrazac, prenosi Zagrebačka nadbiskupija.

Likovni prikaz blagdana

Konačnu tipologiju prikaza Bezgrešnog začeća stvorila je barokna umjetnost sedamnaestog stoljeća i obilježila ju je genijalnost španjolskog misticizma, npr. kip Montaneza u katedrali u Toledu te umjetničke slike Zurbarana, Ribere i posebno Murilla. Poznato je da se u temelju prikaza ukazanja Djevice Bernardi Soubirou, 1858. godine nalazi Murillova slika koju je Louvre kupio 1852. Ova slika je odmah postala popularna u Francuskoj i predstavljanje je bilo nadaleko poznato što je vidljivo iz tadašnjih slika i pobožnih dnevnika. Lijepa Gospođa, „tako lijepa kakvu nikad prije nisam vidjela u svom životu“, koja se ukazala Bernardi u špilji, usred zlatnog oblaka, s rukama prekriženim na prsima i odjevena u bijelu haljinu vezanu u struku plavom vrpcom, jako sliči na Pradoovu „Najčišću“ te nju preuzima i slikar Murillo. Kao i u slučaju ukazanja Presvetog Srca Margareti Mariji Alacoque u sedamnaestom stoljeću, primjer Lurda potkrepljuje tezu kako je slika imala utjecaj na širenje pobožnosti.

Liturgijsko slavlje

Uvod
Danas slavimo spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske. Danas ne slavimo samo Marijino ukazanje već slavimo i nju kao bezgrešnu majku, zoru otkupljenja, početak novog čovječanstva oslobođenog grijeha. Dok iščekujemo Božje kraljevstvo, Marija postaje znak da su nova vremena već počela. Njoj povjeravamo i sve one koji se, iskušani bolešću i patnjom, trse vidjeti milosrdno lice Očevo.

Pokajnički čin
Slabosti si naše i sam ponio
i boli naše na se uzeo: Gospodine, smiluj se.

Žao ti je bilo naroda,
išao si čineći dobro i ozdravljajući bolesne: Kriste, smiluj se.

Apostolima si svojim naložio
polagati ruke na bolesne: Gospodine, smiluj se.

Molitva vjernika I
Zazovimo Boga, našeg Oca, koji nam po Marijinu majčinskom srcu daje znak svoje nježnosti prema grešnicima.

R. Gospodine, daruj nam novo srce.

– Gospodine, daj da tvoja Crkva poput Marije pruža svoj milosrdni pogled na svu svoju djecu i prikaže ih tebi da budu spašeni po tvojoj ljubavi.

– Gospodine, poslao si svoga Sina da ozdravi svaku nemoć; stvori u nama novo srce koje može vidjeti i pomoći svakom bratu koji pati.

– Gospodine, ti svakoga dana iščekuješ povratak svojih sinova i za njih si pripravio veliku gozbu; zapali u svakom čovjeku, grijehom ranjenom, čežnju za tvojim domom.

– Gospodine, ti svoju moć otkrivaš u svom milosrđu, daj da, pomireni s tobom, nasljedujemo Marijin primjer i tako budemo djelitelji oproštenja i mira.

Bože svake utjehe, ti ne želiš smrti grešnika, nego da se obrati i živi; primi molitvu koju Majka tvoga Sina i naša Majka upućuje tebi; daj da svi budemo dionici nebeske gozbe. Po Kristu Gospodinu našem.

Molitva vjernika II [Blagoslovi, str. 111]

Pomolimo se Gospodinu Isusu, svojem Spasitelju, da našu bolesnu braću utješi svojom milošću. S pouzdanjem recimo:

R. Gospodine, smiluj se našoj bolesnoj braći.

– Ti si došao kao liječnik duše i tijela da izliječiš naše bolesti.

– Kao čovjek bolova nosio si naše slabosti i sam podnosio naše boli.

– U svemu si htio biti braći sličan da se pokažeš milosrdnim.

– Htio si iskusiti naše ljudske slabosti da nas od zla oslobodiš.

– Ti si svoju Majku pod križem pridružio svojim bolima i nama je dao za majku.

– Ti hoćeš da u svome tijelu nadopunjujemo što nedostaje tvojim mukama za tvoje tijelo, a to je Crkva.

Gospodine, Bože naš, Sina si svoga poslao na svijet da podnese naše nevolje i sam trpi naše boli. Ponizno te molimo za tvoje bolesne sluge: u strpljivosti učvršćeni i u svojoj nadi okrijepljeni s tvojim blagoslovom neka prebrode svoju bolest i s tvojom pomoću uživaju zdravlje. Po Kristu Gospodinu našem.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja