Nakon što je prihvaćen mirovni plan Cyrusa Vancea te postignuto primirje između Hrvatske i JNA, u našu zemlju stigle su plave kacige, odnosno UNPROFOR-ci koji su trebali osigurati nesmetan život na ratom zahvaćenom području te ostvarivanje Vanceova plana u praksi. Jedna od niza svjetskih zemalja iz kojih su stigli ti vojnici, pripadnici mirovnih snaga, bila je i Kanada.
Iako većini na pamet, u njihovom slučaju, padaju kontroverze koje je kanadski kontingent izazvao kada je u pitanju oslobodilačka operacija hrvatskih snaga Medački džep te fantomska bitka s hrvatskim snagama u Lici 1993., malo je poznato da su Kanađani u zapadnoj Slavoniji početkom te godine bili na rubu sukoba sa srpskom stranom.
Najveći problem s kojim su se susretale mirovne snage bila je demilitarizacija odnosno razoružavanje zaraćenih snaga na graničnim dijelovima. Naime, pristup je bio dopušten samo policajcima bez dugog naoružanja. Međutim, UNPROFOR-ci često nisu imali volje ni resursa provoditi te odredbe. Jedino je kanadska jedinica pokušavala tu uredbu uvesti u praksu. Novinar Drago Hedl prisjetio se kako je to izgledalo na punktu koji se nalazio na cesti Pakrac – Požega.
“Pregled je temeljit. Vojnik zaviruje ispod svakog sjedala, kucka po unutrašnjoj strani vrata, pretražuje prtljažnik, traži da podignemo, haubu”. Nešto mu je sumnjivo oko volana i ne može se načuditi kako to da “yugo” nema ladicu u koju vozači trpaju dokumente i kojekakve sitnice, a oni pravi stavljaju i pištolj. Kad je završio s pregledom automobila, Kanađanin prelazi na osobni pretres. “Raskopčajte kaput”, kaže i pregledava nas pedantno, poput policajca na aerodromu, kad mu se pokvari rentgenski uređaj za otkrivanje metalnih predmeta.” Kanađani su zaista bili spremni na vrlo riskantne pothvate kako bi otkrili i zaplijenili skriveno oružje. U nekim slučajevima djelovali su izvan zapovjedne strukture mirovnih snaga. Tako su na današnji dan proveli široku operaciju pretresa terena pod srpskom kontrolom. Zatvorili su područje Šeovica – Kraguj – Omanovac te pretresali kuću po kuću. Samo u jednoj naišli su na tridesetak komada automatskog oružja, tri ručna bacača, jedan protuavionski mitraljez te znatne količine municije. Osim toga, pretresli su pet srpskih kontrolnih punktova na kojima su također pronađene veće količine automatskog oružja.
Pobunjeni Srbi bunili su se da je operacije provedena “drsko i energično”, a ponašanje Kanađana ocijenjeno je kao “neprihvatljivo, rizično, nedobronamjerno” i “okupatorsko”. Još im se manje sviđalo što su Kanađani zaplijenjena oružja zadržavali, unatoč postignutom dogovoru sa zapovjednikom mirovnih snaga Zabalom da ono bude smješteno u skladišta pod zajedničkim nadzorom. Kulminacija napetosti dogodila se upravo u siječnju kada su Srbi fizički napali Kanađane te je nekoliko njih ozlijeđeno u masovnoj tučnjavi. Također, u Japagi kraj Pakraca kanadski je oklopni transporter gađan projektilom iz ručnog bacača.
Borna Marinić / Foto: HKM
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.