Jedno od velikih društvenih pitanja našeg vremena je i stanje ekonomije, osobito inflacija koja pogađa građane. Socijalni nauk Crkve se u kontinuitetu bavi ekonomskom krizom i utjecajem koje ona ima na čovjeka i društvo. Još prije petnaest godina papa Benedikt XVI. je istaknuo kako je temeljni element krize  nedostatak etike u ekonomskim strukturama. Etika nije nešto „izvan“ ekonomije nego nešto „unutar“ ekonomije. Ono što je potrebno je obnova ekonomskog sistema „iznutra“ gdje se nalazi prava kriza. Na tom tragu i vodeći ekonomisti našeg vremena pozivaju na promjenu razumijevanja ekonomije i ekonomske teorije imajući na umu otpornost sustava na ekonomske krize.

Etika nije nešto „izvan“ ekonomije nego nešto „unutar“ ekonomije.

Prema socijalnom nauku Crkve jedan od načina ostvarenja tog cilja je uključivanje bratstva a time i logike dara i besplatnosti u tržište. Tu temu je osobito razradio papa Benedikt XVI. u svojoj socijalnoj enciklici „Ljubav u istini“ (2009.). Tržište nije mjesto gdje jedan dobro živi a drugi jedva spaja kraj s krajem nego prostor u kojem se razmjenjuju dobra i usluge na način da umjesto da ono smanjuje bratstvo među ljudima, povećava ga.  Dakle, za rješenje krize treba dati drugačije značenje tržištu i ekonomiji, financijama. Naime, treba uključiti humanističku perspektivu.

U tom smislu papa Benedikt XVI. naznačuje potrebu sustava koji se sastoji od tri subjekta: tržišta, države i civilnog društva. Tržište obuhvaća odnose u kojima se „daje da bi se imalo“ (logika razmjene). Država obuhvaća odnose u značenju „dati jer se mora“ (logika javne obveze koju nameću zakoni u državi). U civilnom društvu se ostvaruje ozračje za ekonomiju bratstva i besplatnosti te solidarnosti.

U civilnom društvu se ostvaruje ozračje za ekonomiju bratstva i besplatnosti te solidarnosti.

Važna je uzajamna prožetost sva tri sektora jer binaran stav koji uključuje samo tržište i državu „nagriza društvo, dočim ga ekonomski oblici, koje resi solidarnost i koji svoje najplodnije tlo nalaze u civilnom društvu ne bivajući pritom na njega svedeni, izgrađuju“ (Ljubav u istini, 39).

Za ostvarivanje bratstva se dakle „zahtijeva tržište koje će omogućiti slobodno djelovanje prema ostvarivanju različitih poslovnih ciljeva, ali s jednakim šansama za sve. Uz privatne tvrtke, usmjerene ka profitu, te razne tipove javnih poduzeća, moraju se moći ukorijeniti i izraziti i ona poduzetnička tijela koja su utemeljena na načelu uzajamnosti i koja idu za ostvarenjem društvenih ciljeva. (…) U tom slučaju, ljubav u istini označava potrebu za oblikovanjem i organiziranjem onih ekonomskih inicijativa koje su, premda ne odbacuju profit, usmjerene nadilaženju logike razmjene jednakovrijednih dobara kao i logike profita koji je sâm sebi svrha“ (Ljubav u istini, 38).

Možemo zaključiti da je teorijske poticaje pape Benedikta XVI., kao i prethodnih papa, o bratstvu u ekonomskom životu na konkretan način nastavio razvijati papa Franjo kroz iniciranje globalnog pokreta „Franjine ekonomije“ 2019. godine koji okuplja mlade ekonomiste s ciljem doprinosa prevladavanju kriza, izgradnji bratstva te humanističke perspektive u suvremenoj ekonomiji.

Marijana Kompes

Marijana Kompes izvanredna je profesorica socijalnog nauka Crkve na Katedri za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Teologiju je diplomirala na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kršćansku socijalnu etiku doktorirala je na Katoličko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču. Na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Beču diplomirala je politologiju. Članica je Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve te Upravnog vijeća Društva za socijalnu etiku u Srednjoj Europi u Beču.