Emisiju na valovima HKR-a “Blago socijalnog nauka Crkve” subotom u 16:30 emitiramo u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Emisiju je pripemio tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve dr. sc. Leonnel Radinski.
Papa Lav XIV. u svom je obraćanju redovnicima 26. studenoga 2025. godine naglasio da se odnosi među ljudima trebaju staviti ispred tehnologije te da su osobni susreti, slušanje, dijalog i tradicionalni oblici zajedništva, poput kapitula savjeta i formacijskih susreta, nezamjenjivi za čovjeka.
Pozivajući se na encikliku Fratelli tutti, Papa Franjo „poziva da se susretnemo u jednom ‘mi’ koje je snažnije od zbroja pojedinačnih individualnosti“ te „da otkrijemo i prenosimo mistiku zajedničkog života“.
Takva se mistika zajedničkog života jasno očitovala svjedočanstvom sestre Dime Chebib u Harissi tijekom papina posjeta Libanonu. Nju je, naime, kongregacija poslala u Baalbeck, gdje većinsko stanovništvo čine muslimani.
U listopadu 2024. godine ondje je izbila ratna situacija, većina je stanovništva napustila područje, ali su sestre, zajedno s grkokatoličkim episkopatom, odlučile ostati i primiti izbjegle obitelji – kršćanske i muslimanske – koje su god dolazile tražiti mir. Sestra je istaknula: “Dijelili smo kruh, strah i nadu. Živjeli smo zajedno, molili zajedno i međusobno se podupirali u bratstvu i povjerenju.”
Dijelili smo kruh, strah i nadu
Iz svjedočanstva sestre Dime vidljivo je da mir polazi od konkretnih ljudi i da se prije svega ostvaruje i gradi na svakodnevnoj razini, „iz dana u dan“ (PP, 76), te da potonji nije samo stvar diplomacije, već mukotrpne svakodnevne izgradnje.
Ono čemu svjedoči sestra Dima, su prije svega dvije stvari. Prva je bratstvo u njegovu izvornom obliku, onako kako ga tumači socijalni nauk Crkve, koji pojam bratstva koristi ne samo kako bi izliječio „grijehe“ staroga društva, nego i kako bi spriječio buduće sukobe. Umjesto uklanjanja razlika, bratstvo u svjetlu socijalnog nauka Crkve znači integraciju istih. Integracija razlika ima za cilj preobraziti društvene podjele u suživot kako bi se osigurala bolja budućnost za mlađe generacije. Ono što daje težinu takvom bratstvu jest što ono ne može biti diplomatski nametnuto, nego življeno i ovisi o svakome od nas.
Integracija razlika ima za cilj preobraziti društvene podjele u suživot
Na tome tragu je i papa Franjo u enciklici Fratelli tutti, u kojoj ističe da se nitko ne spašava sam (FT, 32; 108; 105), želeći pokazati da su razlike uvijek nadvladive, prihvatljive i poželjne kako bi se postigla jasnija vizija onoga čemu težimo. Dovoljno je prisjetiti se prvog razdoblja pandemije, kada je solidarnost u službi zaštite općega dobra bila ključno načelo djelovanja. No, s vremenom su se pojavile podjele između takozvanih „vaksera“ i „antivaksera“, koje su počele svrstavati i udaljavati jedne građane od drugih. Doista, čini se kao da se društvo hrani podjelama i da u moderno vrijeme iste sve više postaju njegova inercijska sila.
Moramo se pitati kako mislimo ići naprijed bez dijaloga i bez suživota.
Sestra Dima pokazuje nam put, model dijaloga i suživota. Drugi aspekt njezina svjedočanstva odnosi se upravo na način na koji se može biti most u društvu, odnosno na način na koji se mostovi moraju graditi.
O važnosti mostova govorio je papa Franjo već 2022. godine, kada je u Vatikanu primio zajednicu Papinskoga češkog zavoda svetoga Ivana Nepomuka gdje je rekao:
„Pokušati, u konkretnom životu, graditi mostove tamo gdje ima podjela, udaljenosti, nesporazuma. Štoviše, mi sami trebamo biti mostovi, ponizna i hrabra sredstva susreta, dijaloga među pojedincima i različitim i suprotstavljenim skupinama (…)“
Mi sami trebamo biti mostovi
Istu je stvar naglasio i papa Lav XIV. 17. svibnja, kada je na audijenciji primio članove zaklade Centesimus Annus Pro Pontefice. Istaknuo je da je upravo socijalni nauk Crkve sredstvo mira i dijaloga za izgradnju mostova općega bratstva.
Most je posebna kategorija: on nije ni staza južne ni sjeverne obale, ni istočne ni zapadne, ali nije ni rijeka koja teče ispod njega. To je kategorija koja sve povezuje i svemu daje smisao. Upravo nas na to podsjeća i svetkovina Božića, koju slavimo idućega tjedna.
Isus Krist je u sebi spojio naizgled nespojivo
Isus Krist u sebi je pomirio nebo i zemlju, spojio naizgled nespojivo – ljudsko i božansko. No ne samo to; u svome društvenom djelovanju nastojao je pomiriti cjelokupno društvo, posvećujući posebnu pozornost onima koji su bili odbačeni i na samome rubu. Bio je to most koji je davao smisao svakom čovjeku, kao i most koji je povezivao tada nezamislivo i nespojivo.
Dr. sc. Leonnel Radinski
Dr. sc. Leonnel Radinski, tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, diplomirao je 2018. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, na filozofsko-teološkom smjeru. Daljnje obrazovanje nastavio je na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu, gdje je 2019. godine započeo studij sociologije, a 2022. godine stekao licencijat iz tog područja. Godine 2025. obranio je doktorsku disertaciju iz sociologije na temu „Uloga obiteljskih rituala u prevladavanju stresnih događaja: Slučaj ispita zrelosti među mladima (18-19 godina) u gradovima Đakovo i Osijek“.