Materijalna i duhovna prisutnost u urbanom prostoru, simbol prijelaza iz srednjeg vijeka u renesansu, poticaj za odvažnost – sve je to Kupola Santa Maria del Fiore u Firenci, remek-djelo Filippa Brunelleschija, čija je izgradnja započela prije punih 600 godina, 7. kolovoza 1420., piše Vatican News.

Katedrala Santa Maria del Fiore- Firenca / Foto: Pixabay

Izazov okretanja kupole

Dovršetak crkve koju je projektirao Arnolfo di Cambio krajem XIII. stoljeća bio je pravi izazov za ovog Firentinca koji su mnogi smatrali nemogućim. Gradilište Santa Maria del Fiore bilo je, naime, ‘na čekanju’ više od 120 godina suočeno s inženjerskim izazovom ‘okretanja kupole’, odnosno stvaranja kapice divovskog kratera otvorene prema nebu. Bio je to pothvat koji je uplašio i najiskusnije. Većina je zapravo rizik od kolapsa smatrala neizbježnim. Brunelleschi je, pobijedivši na natjecanju, opovrgnuo bilo kakva zlokobna predviđanja i dao oblik najprepoznatljivijem simbolu Firence.

Katedrala Santa Maria del Fiore- Firenca / Foto: Wikipedia

Vjera i talent

Onima koji su mu predviđali neuspjeh arhitekt je odgovorio: “Podsjećajući da je ovo hram posvećen Bogu i Djevici, vjerujem da, čineći to u spomen na Njega, Bog neće propustiti usaditi znanje tamo gdje ga nema te snage, mudrosti i domišljatosti autoru takvog djela.” Usvojena ‘konstrukcijska ideja’ predviđala je kupolu naslonjenu na osmerokutni bubanj, koja se sastoji od dvije odvojene, ali međusobno povezane kapice te od samonosive armature koja je učvršćena za postupno postavljene krugove od opeke. 45,5 metara unutarnjeg promjera, 116 metara visine od tla do lampe i 40 tisuća tona težine. Oko 2 milijuna radnih sati utrošeno je za završetak radova 31. kolovoza 1436.

“To nije kupola, to je Kupola: ne postoji druga u svijetu jednake arhitekture i veličine, ikona i simbol Firence, sjećanje i potvrda firentinske kulture!” povjesničar umjetnosti Antonio Natali

Unutrašnjost kupole katedrale Santa Maria del Fiore (Firenca) / Foto: Livioandronico2013, Wikpedia

Simbol ljepote i reda stvaranja

“Bez sumnje, prisutnost kupole nad gradom i dalje je upadljiva s bilo kojeg gledišta”, objašnjava Francesco Gurrieri, arhitekt i bivši profesor “restauracije spomenika” sa Sveučilišta u Firenci. Kupola Santa Maria del Fiore, s milijun posjetitelja godišnje, privlači posjetitelje iz cijelog svijeta jer je simbol humanizma, ljepote i poretka svemira te sažima u svojim oblicima i crvenilu sastavljenom od više od četiri milijuna cigli zrelost koju je Brunelleschi stekao tijekom svog putovanja u Rim u društvu Donatella. Djelo je to koje povezuje klasičnu prošlost s budućnošću. Odjekuje oblicima Panteona, nadahnjuje Michelangelovu kupolu sv. Petra u Vatikanu i nastavlja biti uzor suvremene arhitekture.

Unutrašnjost kupole katedrale Santa Maria del Fiore (Firenca) / Foto: Milafirenze, Wikpedia

Pogled u nebo

Brunelleschijevo djelo svjedoči o snazi, inteligenciji i novootkrivenom samopouzdanju čovjeka XV. stoljeća. Tako ga je opisao đenovski humanist i veliki teoretičar arhitekture Leon Battista Alberti: “Tako velika struktura koja se uzdiže iznad nebesa dovoljno velika da svojom sjenom pokrije sav toskanski narod”. 600. godišnjica kupole katedrale Santa Maria del Fiore, čije su proslave odgođene zbog pandemije, poticaj je za naše doba da se uzdignemo iznad poteškoća i s pouzdanjem pogledamo u nebo.

Firenca / Foto: Pixabay