Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede govoreći o berlinskome ‘Zelenome tjednu’, najvećem sajmu poljoprivrede i hrane na svijetu, podsjetio je kako je tamo u ovome trenutku Hrvatska partner s pedesetak velikih i malih izlagača koji su pozitivno reagirali i ocijenili “da im je nastup tamo izuzetno vrijedan”.

“Ukoliko iznađu mogućnost i iduće godine će oni biti prisutni na ovome sajmu, a Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo poljoprivrede će im to omogućiti”, rekao je te dodao da je jedna sajamska hala samo za hrvatske izlagače.

Posjetilo ih je do sada više od trideset izaslanstava iz raznih zemalja i predstavnici ministarstava poljoprivrede iz Europe i svijeta, a u tim okvirima isto tako i parlamentarci s razine Europske unije, Bundestaga i iz pokrajinskih njemačkih ministarstava.

Hrvatska će se založiti za definiranje kvalitetnijih kriterija kako bi poljoprivredna gospodarstva u novom programskom razdoblju imala bolji pristup europskim sredstvima.

Ivica Šarec i Tugomir Majdak

Majdak je iznio i podatak od prošle godine kada je Finska kao zemlja partner povećala izvoz u Njemačku za oko 30 %.

“To je temelj za naš uspješan nastup u ovoj, ali i u idućim godina prema njemačkom tržištu”, rekao je državni tajnik i nastavio:

”Njemačka nam je inače važna jer tamo plasiramo desetinu svojih proizvoda. Ona je našoj zemlji prvi uvozni partner, dok mi u Njemačku izvozimo kao njihov četvrti partner. To trebamo povećati jer imamo im što ponuditi, poglavito u prehrambenoj industriji.”

Na uredničko pitanje čime bi bio zadovoljan na završetku sljedećeg proračunskog razdoblja – odnosno koliko bi novca trebali povući i kako bi trebalo izgledati hrvatsko selo – Tugomir Majdak je odgovorio:

”Moći ćemo biti zadovoljni ukoliko realiziramo ‘punu EU omotnicu’, čime bi i osobno bio zadovoljan” – kaže – ”ali prethodno, da bi do toga došlo, trebamo dobro i pametno programirati u ovome razdoblju koje tome prethodi, znači u donošenju programskih dokumenata, kako u prvom stupu vezano za izravno plaćanje, tako u drugom stupu u ‘ruralnom razvoju’.”

Njemačka nam je inače važna jer tamo plasiramo desetinu svojih proizvoda. Ona je našoj zemlji prvi uvozni partner, dok mi u Njemačku izvozimo kao njihov četvrti partner.

O problematici definiranja pojma ‘mladog poljoprivrednika’ rekao je: “Mi smo prenijeli naša iskustva i naše potrebe novome EU povjereniku za poljoprivredu gospodinu Januszu Wojciechowskom iz Poljske i on se složio da je u tom segmentu možda nespretno za ovo programsko razdoblje definiran pojam ‘mladog poljoprivrednika’ i da bi trebalo ići u korekciju s naglaskom na ‘generacijsku obnovu’.”

Ona bi definirala preuzimanja poljoprivrednog gospodarstva od strane mladih u odnosu na one koji idu u određeni vid umirovljenja.

“Isto tako” – nastavio je – “u dijelu ‘izravnih plaćanja’ Hrvatska je do 2022. u određenom prijelaznom razdoblju i na razini Europske unije mi se zalažemo da ‘puna EU omotnica’ bude isplaćena 2022. godine, a do tada ćemo za 2019. isplatiti najveći nacionalni doprinos nastavno na to”.

Kada se pomaže poljoprivrednicima – pomaže se zapravo i čuvarima hrvatske vjere, kulture, jezika, nošnje i identiteta hrvatskog naroda i to su činili u vrlo teškim vremenima.

Bivša europarlamentarka Marijana Petir naglasila je da kada se pomaže poljoprivrednicima – pomaže se zapravo i čuvarima hrvatske vjere, kulture, jezika, nošnje i identiteta hrvatskog naroda i to su činili u vrlo teškim vremenima. Ujedno mu time dajemo potporu i zato što čuva bioraznolikost, zato što čuva hrvatski prostor “jer tamo gdje se njiva obrađuje ne raste šikara”.

Marijana Petir i urednik Ivan Tašev

Tamo gdje ljudi ostaju živjeti odvija se jedan život i ne ostaju prazna ognjišta.

“I to sve zaslužuje također jednu vrstu vrednovanja, dakle, nije poticaj ili potpora samo zato da bi se nadomjestilo te možda otežane uvjete proizvodnje ili pomoglo poljoprivrednicima, pa onda neki vide kako se tu poljoprivrednici bogate. Ja ne kažem da nije bilo i da nema i danas malverzacija, koje treba sankcionirati, ali vjerujem da većina poljoprivrednika doista s jednim velikim naporom zarađuje svoj kruh i u tom smislu ih treba podržati”, rekla je Petir.

Predsjednik Prve proizvođačke organizacije žitarica Posavine i Moslavine Ivica Šarec, 37-godišnji inženjer informatike u Lijevoj Martinskoj Vesi obrađuje 90 hektara, dok 31 član organizacije obrađuje oko 2600 hektara pšenice, kukuruza, soje i uljane repice.

Aplicirali su na sredstva Europske unije i dobili 100.000 eura za uspostavu proizvođačke organizacije za pet godina. U tijeku je isplata druge rate, a i osobno je aplicirao na poticajna sredstva za nabavku modernije opreme i strojeva. I dakako da mu je pomoglo, ističe on.

“Mislim da nikada ne bih kupovao novi traktor jer su cijene napumpane i da netko s 90 i 100 hektara u takvu egzibiciju ulazi i avanturu, plus banka i plus kamate, smatram da je prerizično.”

Kaže Šarec da sve to vremenski dugo traje; od zahtjeva do odluke malo više od dvije i pol godine.

Za financiranje i isplatu potrebna je hrpa papira što ne ide bez dobrog konzultanta. Puno sitnica odlučuje na kraju i ako se dobro ne pazi i ne posloži papirologija, teško se prolazi, upozorava ovaj OPG-ovac.

U otkupu surađuju samo međusobno članovi njihove proizvođačke organizacije, a godišnje proizvedu 10.000 tona kukuruza, 6 000 tona pšenice, 2 500 tone uljane repice i isto toliko soje, pojasnio je. U prošloj godini postali su i izvoznici.

Petir je upozorila da ćemo mi punu ‘EU omotnicu’ za potpore u poljoprivredi iz Europske unije dobiti 2022. godine. Danas dobivamo oko 70 % te omotnice i taj novac se isplaćuje poljoprivrednicima, ali ostatak od 30 % bi trebala isplaćivati naša država iz svog proračuna što nije slučaj.

“To ustvari čini naše poljoprivrednike manje konkurentnima jer oni, ustvari, nemaju puni iznos potpora kao što to imaju drugi poljoprivrednici. Raspolažu s puno manje novca. U tom smislu, evo, apeliram i na Vladu Republike Hrvatske da taj nedostatak nadomjesti i pomogne poljoprivrednicima kako bi im se olakšala njihova poljoprivredna proizvodnja i kako bi mi u konačnici imali svoje proizvode – jer vjerujem da su hrvatski proizvodi daleko kvalitetniji od mnogo čega što stiže iz uvoza i što počesto nije podvrgnuto strogim pravilima kao što su naši proizvodi”, poručila je Marijana Petir.