“Mi imamo pravo na lijepo, dobro i sveto u kazalištu zato što je to bio temelj 2.500 godina i dio našeg europskog, ne samo kazališta, nego i naše kulture i naše civilizacije. Naime, da bi nešto bilo nešto, trebalo je biti lijepo, dobro i sveto, a onda je tek išla kvaliteta pojedinačna. Dakle i danas mi imamo osjećaj da bi kazalište i umjetnost trebala biti takva.

Međutim, vladajući svjetonazor koji je zavladao nakon Drugoga svjetskog rata i koji je sekularistički, izbacio je iz kanona sve transcedentno, a ubrzo i sve lijepo, dobro i sveto”, kazala je Nikčević. Tada je umjetnost postala potpuno suprotna tome, postala je ružna, na neki način zla, govori samo o nekim mračnim stvarima i na nas djeluje mračno i publika bježi iz kazališta, istaknula je prof. Nikčević.

“Upravo zato sam pokrenula biblioteku da bih pokazala da postoje i neke drugačije drame koje su vrlo kvalitetne, a šalju drugu poruku”, napomenula je teatrologinja Nikčević. Naime, vladajući kanon, kako objašnjava Nikčević, priznaje samo kritiku društva i sekularističke pozicije kao vrijednost, a bilo koju drugu poruku – primjerice da svijet ima smisla ili da ima Boga, ne priznaje. “Sad, čitajući drame u povijesti drame kazališta shvatila sam da smo iz povijesti izbacili predivne drame i predivne epohe, da smo u sadašnjosti suzili taj kanon samo na ovo važeće i da nam zapravo sve ovo drugo nije ni dostupno, ne znamo ni da postoji. Znaju stručnjaci, ali ne zna javnost”, napomenula je.

Zato ne čudi, istaknula je, što su do 20. stoljeća u europskom kazalištu svi afirmativni žanrovi, a naročito oni koji otvoreno afirmiraju vjerske istine, protjerani iz visoke umjetnosti, no, dodala je, unatoč tomu oni nisu nestali. Podsjetila je kako afirmativni religiozni žanrovi postoje do dana današnjeg te nadodala da oni žive na rubovima kazališta.

Prof. Nikčević je pokrenula biblioteku Citadela libri upravo zato “da bi bili dostupni kvalitetni tekstovi koji nose poruku da svijet ima smisla jer tim svijetom vlada u milosrdni Bog i da svaki lik ima slobodu izbora između dobra i zla, da nas te drame ojačaju i osnaže i da nam daju odgovore na neke naše probleme”, naglasila je.

Upravo to čine tri prikazanja, tri misterije o. Rajmunda Kuparea koja su sabrana u knjizi ‘Prebivao je među nama’. Prikazanja govore o Isusovom Rođenju, Muci i Uskrsnuću. Sveučilišni profesor, pjesnik, teološki pisac, esejist, prevoditelj i nakladnik Rajmund Kupareo u njima slijedi biblijsku priču, ali ne kroz glavne junake nego kroz tzv. slabe likove, donoseći je na tako uzbudljiv način da nam se čini kao da je do sada nikada nismo pročitali, kaže autorica uvodne studije “Pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti” teatrologinja Sanja Nikčević. Osim nje, o knjizi je u prepunoj dvorani Društva hrvatskih književnika u Zagrebu govorio i predsjednik DHK Đuro Vidmarović.