"Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer na neki način svi mi osjećamo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo naći zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije", rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u homiliji na euharistijskom slavlju na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u svetištu Majke Božje Bistričke.
Draga braćo i sestre, predragi bistrički hodočasnici!
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo je blagdan kršćanske radosti, nade i budućnosti. Današnja svetkovina pokazuje da je ljubav jača od smrti, da je u Boga neizmjerna snaga i da je Božja snaga dobrota i ljubav. Bog je pobjednik. Ljubav je pobijedila. Život je pobijedio.
Danas razmatramo Presvetu Bogorodicu u sretnom završetku njezina ovozemnog života. “Na kraju je neokaljana Djevica, sačuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha, pošto je dovršila tijek zemaljskoga života, tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu” (LG, 59). Marija je ne samo dušom, nego i tijelom uznesena na nebo, jer kod Boga ima mjesta i za ljudsko tijelo.
(…)
Draga braćo i sestre, Velika Gospa je hrvatski ljetni Božić. Ovaj nam blagdan samim slavljem daje osjetiti snagu vjere i pomaže jače živjeti odlike našega kršćanstva. Identitet hrvatskoga kršćanstva duboko je obilježen marijanskom pobožnošću. Crkve posvećene Blaženoj Djevici Mariji i Marijina svetišta diljem naše Domovine preplavljena su danas mnoštvom Marijinih štovatelja, jer na neki način svi mi osjećamo da se danas kao vjernici, katolici, trebamo naći zajedno kod Isusove i naše Majke, Presvete Bogorodice Marije.
(…)
Braćo i sestre, rekli smo da je marijanska pobožnost duboko obilježila identitet hrvatskoga kršćanstva. Sveti papa Ivan Pavao II., po povratku u Rim, nakon što je na ovome mjestu proglasio blaženim pastira Crkve zagrebačke, kardinala i mučenika Alojzija Stepinca, u osvrtu na Apostolski pohod Hrvatskoj, 7. listopada 1998. godine u općoj audijenciji rekao je: “Ovo je vrlo značajna činjenica. Naime, kada se jedan narod suoči s trenucima muke i križa, vrlo snažno, kao ni u jednoj drugoj zgodi, osjeti povezanost s Kristovom Majkom te mu ona postaje znak nade i utjehe. Tako je bilo u mojoj domovini, u Poljskoj, tako je bilo i u Hrvatskoj i u svakoj drugoj kršćanskoj naciji koja je bila izložena teškim povijesnim iskušenjima.”
(…)
Kristova se ljubav u našem svijetu utjelovila u obitelji te po svjedočanstvu kršćanskih obitelji u svakom naraštaju ima moć mijenjati sredinu u kojoj živi, pomiriti društvo s Bogom i graditi zajedništvo među ljudima. Ne dopustimo da na nas utječu obeshrabrujući primjeri ravnodušnosti i neprijateljstva koji prouzrokuju boli, odbacivanja, razočaranja, izdaje… Kako je danas potrebno štititi prava najkrhkijih, još nerođenih ili starijih, jer nam se ponekad želi nametnuti dojam da oni uznemiruju naš osjećaj slobode. Svakodnevno svjedočenje vjernosti Kristu i uzajamne vjernosti, osvaja ljudska srca, širi dobrotu i unosi ozračje vedrine u našu sredinu. Vi ste, kršćanske obitelji, nada hrvatskoga društva.
(…)
Kršćansko nas domoljublje uči ispravno vrednovati vlastitu tradiciju i poštivati tuđu. I danas, kao i u prošlosti, kršćani naše Domovine obogatili su i obogaćuju naš život mudrošću koja se rađa iz vjere. I u najmračnijim časovima povijesti Hrvatske oni su u vjeri pronalazili izvor takve hrabrosti i takvog nastojanja kojim su postali nezaobilazni za kovanje očekivane slobode, pravednosti, solidarnosti i dostojanstva svakog muškarca i žene.
Kršćanska je poruka bila sastavni dio tog života te oblikovala govor, misao i kulturu hrvatskoga društva. Stoga molimo zagovor Presvete Bogorodice Marije, danas, u vremenu kad slušamo polifonije suvremenih društvenih i političkih rasprava, da ne zaboravimo baštinjene poruke prosvijetljene Evanđeljem koje su nas sačuvale u prošlosti i koje nam i dalje mogu davati snagu za život u sadašnjosti i budućnosti.
Zaključujem riječima blaženoga Alojzija Stepinca: “Očevi i djedovi naši upirali su u svakoj pogibelji svoje oči k Onoj koja je osjetila bol ugroženih, progonjenih, ispaćenih… Nju molimo da nam pomogne i u budućnosti te ostanemo vjerni Bogu i zakonu njegovu”(Propovijed na Zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba u srpnju 1940.).
Blažena Djevice Marijo na nebo uznesena, Kraljice neba i Kraljice Hrvata, moli za nas, za naše obitelji, za našu Domovinu i za sav svijet! Amen.
Pogledajte fotogaleriju euharistijskog slavlja u svetištu Majke Božje Bistričke.