Hoće li maturanti na državnoj maturi iz Hrvatskoga jezika ubuduće moći birati između interpretacijskog i raspravljačkog eseja? Pitanje je to koje je otvorilo raspravu među nastavnicima i stručnjacima, a o kojem se govorilo i u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija.
Najava Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) o mogućoj promjeni modela pisanja eseja na državnoj maturi, prema kojoj bi učenici od 2028. godine mogli birati između interpretacijskog eseja na temelju književnoga djela i raspravljačkog eseja na zadanu temu, izazvala je brojne reakcije u obrazovnoj javnosti. Protiv novog modela izjasnili su se i HAZU, Matica hrvatska te Društvo hrvatskih književnika.
Ipak, ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović u emisiji Argumenti pojasnio je da maturanti na državnoj maturi 2027. i 2028. godine neće imati mogućnost izbora raspravljačkog eseja kao alternative interpretacijskom.
Što će se događati nakon toga, odnosno hoće li i u kojem obliku doći do promjene postojećeg modela, zasad ostaje otvoreno pitanje.
Na pitanje hoće li učenici trećih razreda 15. veljače iduće godine pisati probni esej, Filipović je odgovorio: “Aktivnosti su najavljene prije svega što se dogodilo u javnom diskursu. Kao što sam rekao, uvažit ćemo sve moguće argumente. NCVVO neće učiniti nijedan korak koji će dovesti u pitanje struku, hrvatski jezik i uopće važnost čitanja i u tom pogledu nema straha.”
Apel za knjigu na maturi
Profesorica hrvatskoga jezika Alma Majcenović pokrenula je „Apel za knjigu na maturi”, kojim želi izraziti protivljenje ideji da se na državnoj maturi iz Hrvatskoga jezika piše esej koji nije vezan uz gradivo samoga predmeta.
„Smatramo da će ova odluka negativno odraziti na položaj književnosti u nastavi hrvatskoga jer ne smijemo zaboraviti da državna matura ima vrlo snažan povratni učinak na nastavu. Njome, osim što se učenike uključuje u akademsku zajednicu, pruža im se i poruka o tome što je važno i što se cijeni u društvu”, objasnila je Majcenović.
Istaknula je i kako smatra da nije metodički korektno pisati raspravljački esej isključivo na temelju osobnog iskustva, a ne na temelju obrađenoga nastavnog programa.
Esej kao kruna obrazovanja
Sličan pogled na važnost interpretacijskog eseja iznio je i pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Davor Nikolić, koji esej smatra svojevrsnom krunom dvanaestogodišnjega obrazovnog ciklusa.
„Zamisliti intelektualca koji nije u stanju argumentirano reći i zaokružiti misao o književnom djelu smatram poražavajućim”, istaknuo je Nikolić.
Rasprava o mogućoj promjeni modela eseja tako je otvorila i šire pitanje mjesta književnosti u obrazovanju te kompetencija koje bi učenici trebali steći tijekom školovanja.
Što će biti nakon 2028.?
Unatoč najavi koja je krajem rujna predstavljena javnosti, za maturante 2027. i 2028. godine neće biti promjene u obliku uvođenja raspravljačkog eseja kao alternative interpretacijskomu.
Hoće li prijedlog NCVVO-a biti dalje razrađivan, hoće li doći do novih razgovora sa stručnom i nastavničkom javnošću te kakav će biti budući model ispita iz Hrvatskoga jezika, pitanja su na koja tek treba dobiti odgovore.
Cijeli razgovor pogledajte na našem YouTube kanalu.