Skup okuplja stručnjake koji proučavaju umjetničku baštinu katedrale, njezinu povijest i vrijedna djela koja svjedoče o stoljećima vjere i umjetničkog stvaralaštva. Održava se u sklopu projekta ISEM – „Između srednje Europe i Mediterana – umjetnička baština kontinentalne Hrvatske u srednjem i ranom novom vijeku”, koji vodi dr. sc. Daniel Premerl, a provodi se na Institutu za povijest umjetnosti uz financiranje Europske unije kroz instrument NextGenerationEU.

Potres otvorio prostor novim spoznajama

O važnosti novih istraživanja i otkrićima do kojih su stručnjaci došli tijekom radova na zagrebačkoj katedrali govorilo se i u emisiji „Kulturogram“ Hrvatskoga katoličkog radija, u kojoj su gostovali dr. sc. Daniel Premerl, viši znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti i priređivač skupa, te preč. dr. sc. Vlado Mikšić, povjerenik za kulturna dobra i voditelj Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije.

„Tema skupa ovoga puta nije arhitektura, već ono što je činilo stvarnost unutrašnjeg života katedrale. To su oltari, relikvijari, monstrance, zidne slike, kipovi, oltarne slike pa sve do knjižnih ilustracija, misala i vrijednoga tekstila. Uz sve velike gubitke kroz povijest, to je sve u katedrali razmjerno dobro sačuvano“, istaknuo je dr. sc. Daniel Premerl.

Potres koji je 2020. godine pogodio Zagreb, unatoč velikim oštećenjima koja je prouzročio, otvorio je i mogućnosti za nova istraživanja povijesti i umjetničke baštine katedrale. Među zanimljivim otkrićima ističe se pronalazak većeg dijela nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina, koji pridonosi boljem poznavanju povijesti zagrebačke katedrale i njezinih nekadašnjih prostora.

„Tijekom obnove u interes javnost došle su i neke stvari koje su s vremenom bile zaboravljene, a otkrivene su i neke nove. U ovom znanstvenom skupu sudjeluju i neki stručnjaci koji su uključeni u obnovu katedrale i u svome su radu naišli na zanimljiva otkrića pa će njihova izlaganja biti prilika i za prezentiranje novih otkrića, a i na podsjećanje na ona koja su možda zaboravljena“, naglasio je u emisiji preč. dr. sc. Vlado Mikšić.

Istraživanja i obnova pritom pokazuju koliko je važno povezivanje povjesničara umjetnosti, stručnjaka za kulturnu baštinu i crkvenih ustanova. Svaki novi nalaz može dopuniti dosadašnja saznanja o nastanku, izgledu i preobrazbama katedrale kroz stoljeća.

Baština koja traži daljnje istraživanje i očuvanje

Znanstveni skup „Umjetničko blago zagrebačke katedrale – nova istraživanja” prilika je za predstavljanje rezultata istraživačkog rada te razmjenu znanja o vrijednoj sakralnoj baštini. Njegova važnost nadilazi povijesno-umjetnički interes jer nova saznanja pridonose i razumijevanju kulturnog identiteta Zagreba i Hrvatske.