Budi dio naše mreže

„Župljani, stanovnici Međugorja, jako su me dobro prihvatili, zadovoljni što je Sveti Otac u Međugorje poslao jednog biskupa, odnosno nadbiskupa. Hodočasnici me uvijek prihvaćaju s izrazitom simpatijom“, rekao je apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli u povodu četvrte godišnjice službe.

/ ei

Uloga apostolskog vizitatora

Kako se, oče nadbiskupe, osjećate kao svećenik i čovjek u ovome mjestu u susretu sa župljanima, a kakvi su vaši dojmovi gledajući iz kuta pastoralne službe apostolskog vizitatora nakon četiri godine boravka u ovome mjestu?

Kada me Sveti Otac poslao u Međugorje, jasno je naznačio moje poslanje. Papinski mandat apostolskom vizitatoru jasno naznačava pastoralne smjernice koje mora izvršiti u ovome mjestu, kako za župljane tako i za hodočasnike.

Za duhovne, financijske, ekonomske i pastoralne potrebe određuje se jedan biskup, koji ima ovlasti kao da je biskup neke biskupije.

Iz toga proizlazi da apostolski vizitator ima pastoralno vodstvo i župljana koji tu žive i hodočasnika koji dolaze. 

Župljani, stanovnici Međugorja, jako su me dobro prihvatili, zadovoljni što je Sveti Otac u Međugorje poslao jednog biskupa, odnosno nadbiskupa.

Hodočasnici me uvijek prihvaćaju s izrazitom simpatijom i zadovoljstvom što je Sveti Otac povjerio brigu o Međugorju jednom nadbiskupu.

Trenutno u pastoralnom poslanju postoje brojne osobe koje mi pomažu i koje se raduju sa mnom.

To su prije svega oci franjevci, koji su u ovoj župi već dugi niz godina i znaju kako se stvari odvijaju sa župljanima, a isto tako i s hodočasnicima, odnosno na koji način trebaju biti prihvaćeni.

Uz to u Međugorju postoji 15 različitih ustanova koje pomažu u liturgiji, u pjesmi i u pastoralnom radu s hodočasnicima. U suradnji s tim ustanovama, a posebice u suradnji s ocima franjevcima, moje poslanje može biti dobro izvršeno. 

Dikasterij više neće potvrđivati ili negirati ukazanja

U Vatikanu je u rujnu 2024. godine službeno objavljena odluka o „nihil obstat“ za Međugorje.

Kako je i na koji način ta odluka promijenila odnos prema Međugorju, odnosno snažnije otvorila i Crkvu za ovo mjesto? Koje konkretne plodove Vi vidite nakon te odluke?

Godine 2024. objavljena su dva službena dokumenta u Vatikanu. Jedan koji se odnosi na sveopću Crkvu i drugi koji se odnosi na Međugorje.

Nakon dugog i ozbiljnog istraživanja koje je Sveta Stolica provela nad nadnaravnim događajima, Sveta Stolica je zaključila sljedeće:

postoje mnogi nadnaravni događaji koji imaju duboku vrijednost, alisu, nažalost, primijetili da postoje i drugi događaji koji su zapravo izmišljeni.

Da bi izbjegla teške i ozbiljne posljedice takvih izmišljotina, Sveta Stolica je donijela vrlo važnu odluku.

Biskup, kao i Dikasterij za nauk vjere, više nikada neće zaključiti u odnosu na određeni nadnaravni događaj – Gospa se ukazuje ili Gospa se ne ukazuje.

Na latinskom je taj izričaj „constat“ ili „non constat“ i to nikada više neće zaključiti.

Samo Sveti Otac u nekim posebnim okolnostima može zaključiti i odlučiti – Gospa se ukazuje.

Sveta Stolica se odlučila za drugačiji kriterij da bi se očitovala o nadnaravnim događajima.

Primjerice, ako u jednom mjestu vidimo milijune i milijune ljudi koji dolaze moliti, ako se u tom mjestu milijuni hodočasnika u susretu s Gospodinom Isusom i Djevicom Marijom žele obratiti, ako se po tom mjestu dobivaju nova duhovna zvanja i mnogi bračni parovi se mire i žele početi ispočetka, ako su u tom mjestu vidljivi, očiti znakovi čudesa koja se događaju, za to mjesto će se reći jedna karakteristična rečenica vezana za crkveno pravo, a to je „nihil obstat“, što bi u doslovnom prijevodu značilo – nema ništa protivnoga.

Ta rečenica znači tri važne točke.

Prva točka

– to mjesto je zaista mjesto milosti i idite, idite, idite u to mjesto. Kada je za Međugorje proglašen „nihil obstat“, Papa je time rekao – Međugorje je doista duhovno mjesto. Rekao je cijelome svijetu – to je mjesto milosti, vjere i obraćenja i idite, idite u Međugorje jer ćete u njemu, zajedno s Djevicom Marijom, susresti Gospodina Isusa.

Druga točka 

„nihil obstat“ jest – to mjesto je mjesto milosti i ima svoju duhovnost, duhovnost koja je karakteristična upravo za to mjesto. S izjavom „nihil obstat“ ističe se da duhovnost tog mjesta vrijedi za cijeli svijet. S izjavom „nihil obstat“ za Međugorje Papa je rekao da duhovnost Međugorja vrijedi za cijeli svijet i za cijelu Crkvu.

Treća točka 

„nihil obstat“ jest sljedeća – pobožnost, posebna pobožnost koja se ima prema Djevici Mariji u Međugorju, a to je pobožnost Mariji Kraljici Mira. Ta pobožnost vrijedi za cijeli svijet.

(…)

Susret s Papom

Nedavno ste, oče nadbiskupe, boravili u Vatikanu. Susreli ste se s papom Lavom XIV. Bio je to vaš prvi osobni susret s novim Papom. Kakve ste poruke izmijenili s papom Lavom XIV. i kakva su njegova promišljanja o Međugorju?

U Katoličkoj crkvi postoji kontinuitet. To je kontinuitet između papa i kontinuitet Crkve. Kontinuitet pape Lava XIV. ogleda se u kontinuitetu koji je krenuo od pape Ivana Pavla II., preko Benedikta XVI., zatim pape Franje i taj kontinuitet nastavlja se u pontifikatu pape Lava XIV.

Primjerice, Mladifest snažan je duhovni susret za mlade. Pape su slale svoja pisma mladima i papa Lav XIV. je to nastavio – poslao je pismo mladima.

Danas imamo ozbiljnu situaciju u svijetu, a to je pitanje stanja mira. Papa Lav XIV. nam poručuje: molite, molite, molite Kraljicu Mira da zagovara za mir pred Bogom. Ta molba Kraljici Mira za njezin zagovor pred Bogom za mir vrlo je važna da bi se doprinijelo pomaku u glavama vladara svijeta da svijet vode prema miru.

I mi u Međugorju prisno se sjedinjujemo s papom Lavom XIV. u neprestanoj molitvi za mir Djevici Mariji da bi zagovarala pred Bogom i da bi Bog u konačnici uvjerio vladare svijeta da svijet dovedu do mira.


Cijeli intervju možete pročitati na mrežnoj stranici Katoličke tiskovne agencije Biskupske konferencije BiH.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja