Zašto slavimo Papin dan?

Obilježavanje Papinog dana u Hrvatskoj pokrenuo je 1926. godine danas blaženi Ivan Merz, a Križarska organizacija nastavlja ovu tradiciju po uzoru na svoga utemeljitelja.

> Znakovitost dana izbora pape Lava XIV. – 8. svibnja

Za obilježavanje Papinog dana u Hrvatskoj posebno zaslužna Križarska organizacija koja je, na poticaj bl.Ivana Merza, počela obilježavati ovaj dan još 1926. godine.

„To je naša lijepa baština, baština vjernosti i predanja i želje da budemo uvijek u jedinstvu sa Svetim Ocem i na taj način gradimo svoju vjernost i crkvenost. Na to nas je poticao i naš blaženi Alojzije Stepinac, koji je baš na današnji dan rođen“, kazao je biskup Vlado.

Crkva moli za snagu Duha

U homiliji se biskup prisjetio prošlogodišnjeg Uskrsa i posljednjeg susreta pape Franje s vjernicima na Trgu sv. Petra. Istaknuo je kako je Crkva nakon smrti pape Franje molila.

„U tom važnom događaju Crkve, očituje se i djelovanje Duha Svetoga, i zato Crkva moli za snagu Duha, koji prosvjetljuje i koji čini onaj pravi izbor. Ne zaboravljajući mnoga dobra koja su nam darovana u osobi pape Franje i njegovom nauku, koji je sigurno bogat i jedna lijepa baština za našu Crkvu, ali od samog početka papa Lav XIV. svojom svježinom, svojom vedrinom, jasnoćom i dubinom misli osvojio je mnoga srca.“

„Crkva nije samo neka zemaljska organizacija, ona je zajednica božanskog utemeljenja. Mi vjerujemo da je Krist onaj koji je prisutan i koji je prvi nadahnjuje i vodi svojim Svetim Duhom. Ona je tu zato što uvijek je bilo, jest i bit će onih ljudi koji se žele doista otvoriti, zahvatiti Božjim duhom i biti Kristovi do kraja. I oni čine Crkvu vidljivom u ovome svijetu. Papa je vidljiva glava Kristove trajne prisutnosti na zemlji“, naglasio je mons. Razum.

Kakva je uloga Petrova nasljednika?

Dodao je kako je sama narav Papine „službe služenje, naučavanje, učvršćivanje braće u vjeri. Pozvan je bdjeti nad istinom i cjelovitošću vjere, biti glas čiste savjesti i čuvar ćudoređa. Svojom karizmom i proročkim glasom on naučava i prokazuje i onu tamnu stranu svijeta i vremena u kojem živi Crkva. Poziva na glas razuma i potiče na uspostavu pravednih odnosa u svijetu“.

„U svojim promišljanjima nikada nije pristran, ne priklanja se moćnicima svijeta, a posebno su mu uvijek na srcu nezaštićeni, ugroženi, siromašni i oni koji su obespravljeni. U zajedništvu s cijelom Crkvom on ostaje vjeran svemu onome što je Krist naučavao i Crkvi predao, a ona to sada vjerno čuva i prenosi i treba prenijeti generacijama koje dolaze“, poručio je biskup.

Tumačeći pročitana liturgijska čitanja, mons. Razum naglasio je kako „bratska povezanost, naša uzajamna ljubav i prijateljstvo, služenje i žrtva za drugoga postaju snažna poruka svijetu. I svijet kada se susreće s tom porukom koja zrači toplinom, koje povezuje i spaja, ne može biti ravnodušan“.

Govoreći o podijeljenosti unutar Crkve, istaknuo je da „ako prevlada onaj ljudski element, jer se ne traži inspiracija Duha, onda sigurno dolazi do podjela. Zato hereze, krivovjerja također prate život Crkve i zato je jako važno postaviti si to osobno pitanje. Kako ja stojim u odnosu prema Kristu? Kako ja stojim u odnosu prema samoj Crkvi? Petar nas potiče na živo uključivanje u život Crkve. Kaže, pristupite k njemu kamenu živome, pa se kao živo kamenje ugrađujte u duhovni dom“.

„Gospodin je kamen temeljac“, dodao je, „on je onaj na čemu Crkva počiva i ima svoju stalnost. Također, kada slušamo Pavla u promišljanju Crkve, on želi inspirirati svakoga od nas da se ugrađujemo kao živi udovi u Crkvu“.

Životi svetaca primjeri su kako svaki pojedinac može sudjelovati u izgradnji Crkve, „kada se svatko od nas u odgovornosti i spremnosti daruje da se Kristova Crkva ostvaruje i da ona bude snažnije prisutna u životu i vremenu u kojem djeluje“, kazao je i dodao da ako želimo biti „živi članovi Crkve, potrebno je njegovati jedan živi, duboki susret s našim Gospodinom Isusom Kristom.“

Moja molitva, moja posvećenost u razmatranju Riječi Božje, moja adoracija i moj sakramentalni život čine taj odnos živim i on nas tjera da se ugrađujemo i uključujemo u život Crkve.

Nakon popričesne molitve prigodnu riječ uputio je dopredsjednik Središnjega križarskog vodstva Darijo Burjan, pročitavši čestitku upućenu papi Lavu XIV., koja je predana savjetniku Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Alvaru Izurieti.