U nedavnom obraćanju članovima Diplomatskoga zbora akreditiranog pri Svetoj Stolici papa Lav XIV. govorio je o „znakovima hrabre nade“ u našemu dobu u kojem „mir ostaje teško, ali realno dobro“.

Kao konkretne primjere nade Sveti Otac naveo je Zajedničku deklaraciju o miru između Armenije i Azerbajdžana (2025.) i Daytonski sporazum (1995.)

O tome je li mirovni sporazum, koji je prije trideset godina okončao rat u Bosni i Hercegovini, uistinu znak nade za narode u BiH govorio je stručnjak za mirovne poruke vjerskih vođe dr. sc. Dražen Kustura.

„Neposredno nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma tadašnji bosansko-hercegovački biskupi pozdravili su prestanak sukoba i agresorskog rata. Međutim, isto su tako upozorili na nelogičnosti glede ustrojstva države. Na poseban su način izrazili bojazan zbog mogućnosti izbijanja novoga nemira jer je ozakonjena nepravda te su iskazali nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, u kojima su sadržana vjerska i etnička prava i slobode svih stanovnika. Očito su bili u pravu“, kazao je dr. sc. Kustura za Glas Koncila.

Mir – najveća vrijednost sporazuma

„S odmakom od 30 godina od završetka rata vidljive su sve manjkavosti toga sporazuma, koji otežava normalno funkcioniranje BiH te je zemlja uvijek pod posebnom prismotrom kao moguće novo žarište jer se u njoj isprepliću različite sfere interesa velikih zemalja. No unatoč svim manjkavostima koje je Dayton sa sobom donio, jednako je neosporna činjenica da u BiH u protekla tri desetljeća vlada mir. To je najveća vrijednost toga mirovnog sporazuma“, istaknuo je glasnogovornik Vrhbosanske biskupije.

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu / Foto: Armin Durgut/PIXSELL

„Gledajući iz te perspektive i imajući na umu sva aktualna bojišta u Europi i svijetu, mogu razumjeti Papine riječi da je to jedan od znakova hrabre nade u naše doba. Očito je i Sveti Otac mišljenja da je bolji bilo kakav mir – pa i onaj obilježen brojnim manjkavostima – nego rat“, dodao je.

Kazao je da sve tri etničke zajednice u Bosni i Hercegovini imaju zamjerke na cijeli sustav proizišao iz Daytona.

„Svakodnevni život u BiH pokazuje i brojne nelogičnosti i nepravde koje su došle s Daytonskim sporazumom te kasnijim intervencijama visokih predstavnika.“

Naglasio je da će trebati „puno strpljenja, mudrosti i razboritosti u godinama koje dolaze da BiH postane normalna država u kojoj će biti zajamčena i poštovana pojedinačna i kolektivna prava svakog pojedinca i pripadnika konstitutivnoga naroda“.

Do toga će sigurno lakše doći dogovaranjem u miru.