Kako je rekla u razgovoru za HKR, Grabar-Kitarović podržava politiku prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana o pomirbi, jer bez pomirbe se Hrvatska ne bi uspjela oduprijeti agresiji.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i glavni urednik HKM-a Siniša Kovačić

“Trebamo se suočiti s činjenicom, kao što smo se suočili da su nacizam i fažizam bili totalitarni režimi, da je to bio i komunizam, a što mnogi danas odbijaju. Vidimo primjere mnogih država kako to čine. To nije neki osvetnički čin već priznavanje povijesti kako bi se moglo krenuti u budućnost tom nekom značajnom pomirbom i zajedništvom.

Nedavno sam bila u Estoniji gdje sam posjetila spomenik žrtvama komunizma kao totalitarnog režima koji me se jako dojmio. Riječ je o prilično jednostavnom spomeniku s dva mramorna zida koji su dugački 100-200 metara.

Kad prolazite između ta dva zidova ponovno doživljavate onaj osjećaj koji su neki od nas proživljavali u komunizmu, a koji ga nismo voljeli te koji nekima nije pogodavao, posebice onima koji su željeli slobodu, pojedinačna prava i pravo izbora, pravo na mišljenje. Imate osjećaj kako vas dva zida zatvaraju i vode samo u jednom smjeru.

Vidite nebo gore i ne možete do njega, a ne možete nikuda ni skrenuti. Nemate mogućnost izbora i to vas toliko pritišće da jednim jednostavnim spomenikom možete dočarati taj osjećaj koji smo imali u komunizmu.

Nije potreban nikakav lov na vještice. Trebate jednostavno priznati što se dogodilo i priznati te sve zločine. Mislim da Hrvatska na isti način treba priznati žrtve komunizma”, poručila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Foto: www.memoriaal.ee

O potrebi podizanja spomenika žrtvama komunističkog režima u Hrvatskoj za HKM govorio je povjesničar Ivo Lučić koji smatra da bi se takav spomenik treba podići u hrvatskom glavnom gradu.

“Takav spomenik je potreban zbog velikog broja žrtava komunističkog režima kao i trauma koje trpi veliki dio hrvatskog društva. Prije svega zbog samih žrtava koje nisu proznate te se prema njima nije dobro odnosilo. Dobrim dijelom se to negiralo i prikirivalo, a toga nažalost ima i danas. Postoje i danas onih koji iz svojih ideoloških poriva nas pokušavaju uvjeriti kako tih žrtava nije ni bilo.

Komunizam je bio apsolutno totalitaran i zločinački režim, osobito u svojih prvih 20 godina. Kasnije im nije u takvoj mjeri bila potrebna reperesija jer su napravili takvu vrstu kontrole da im to nije bilo potrebno. Moram napomenuti kako su hrvatskim intelektualcima sve do 1989. zabranjili njihove istupe, ako dotad već nisu bili u zatvoru”, poručio je naš sugovornik.

Što se tiče svjesnosti Hrvata o zločinačkom karakteru komunizma Lučić vjeruje kako je narod svjestan toga već javno mnijenje, odnosno većina medija ne progovora o komunizmu na taj način.

“U našim medijima još uvijek dominiraju dojučerašnji  komunistički aparatnici ili su i danas na važnim političkim dužnostima te tako pokušavaju obraniti svoju prošlost i svoje životopise”, nadodao je Ivo Lučić.

Ideju Kolinde Grabar-Kitarović podržao je i povjesničar Leo Marić.

“Jedan dio hrvatskog društva već skoro tri desetljeća se ne želi suočiti s kriminalnim karakterom komunističkog sustava. U Hrvatskoj je postojala čitava društvena klasa koja je lijepo i ugodno živjela, a iza te fasade o udobnom i lagodnom životu događali su se masovni zločini, ubijanje i proganjanje političkih neistomišljenika te boraca za hrvatsku državnu nezavisnost. Mislim da je potrebno sagraditi spomenik žrtvama komunističkog sustava te treba istaknuti potez Predsjednice RH koja je uklonila Titovu bistu s Pantovčaka na početku samog mandata”, istaknuo je Marić.

Govoreći o potrebi spomenika za žrtve komunističkog režima Kolinda Grabar-Kitarović dotaknula se i svog porijekla. Kako je rekla, upravo su njezin nono i nona bili antifašisti.

“Nona je završila u talijanskom logoru, skoro je strijeljana, a spasio ju je svećenik. Moji nono i nona koji su se borili protiv talijanskih fašista pod crvenom zvijezdom nisu nikad bili komunisti te su nakon Drugog svjetskog rata bili razočarani novim režimom. Oni su htjeli slobodnu Hrvatsku s vjerom u Bogom te su odbacili crvenu zvijezdu. Stoga smatram da je važno postojanje izbora koje je jedno od temeljnih ljudskih prava”, poručila je Kolinda Grabar-Kitarović.

U memorijalnom spomeniku u Estoniji za komunističke žrtve 1940-1991, izgrađenog prošle godine, uklesana su imena 22 tisuća osoba koje su za vrijeme komunističkog režima bile ubijene ili su umrle u zatvoru. Više o tom spomeniku pročitaje na mrežnoj stranici.