U nastavku navodimo neke edukativne materijale koji vam mogu pomoći u osnaživanju vlastitih medijskih kompetencija.

Edukativnu brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija napisale su Iva Nenadić i Milica Vučković, nudeći konkretne savjete kako se zaštititi od dezinformacija i manipulativnih sadržaja. Autorice brošure objašnjavaju ključne pojmove poput lažnih vijesti, deepfake sadržaja i dezinformacija, pomažući čitateljima da bolje razumiju složenost medijskog prostora. Brošura naglašava važnost kritičkog razmišljanja i provjere izvora, potičući čitatelje da ne prihvaćaju informacije zdravo za gotovo. Nudi praktične tehnike za provjeru činjenica, kao što su pretraživanje izvora, provjera datuma i usporedba informacija iz više izvora.

Jedan od ključnih savjeta je da se čitatelji uvijek zapitaju temeljna novinarska pitanja – tko, što, gdje, kada, zašto i kako – kada se suočavaju s informacijama. Također, brošura sadrži i korisne alate i internetske stranice koje čitateljima mogu pomoći u provjeri činjenica. Na temelju priručnika snimljeni su i kratki edukativni videomaterijali namijenjeni učenicima završnih razreda osnovne škole te učenicima srednjih škola.

Studija Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje, čije su autorice Marijana Grbeša Zenzerović i Iva Nenadić, daje sveobuhvatan pregled globalnog i hrvatskog konteksta širenja dezinformacija, opisujući ih kao ozbiljan izazov za demokraciju i javno zdravlje.

Prema studiji, mediji su istovremeno dio problema i njegove žrtve, budući da često daju prednost brzini i senzacionalizmu na štetu točnosti, što je dovelo do potrebe za specijaliziranim organizacijama za provjeru činjenica. Studija ističe da je to hrvatsko društvo učinilo posebno podložnim dezinformacijama, što je bilo očito tijekom pandemije COVID-19, kada su građani bili skloni vjerovati teorijama zavjere. Predlažu se rješenja poput poticanja kvalitetnog novinarstva, unaprjeđenja profesionalnih standarda i razvoja računalnih sustava za provjeru informacija.

Priručnik Dezinformacije – Zašto uspijevaju i što možemo učiniti?, čiji su autori Dražen Hoffmann, Đurđica Klancir, Irena Radej, Mirjana Tonković, Andrea Vranić i Milica Vučković, bavi se fenomenom dezinformacija kao društvenim problemom koji pogađa demokratske procese, medije i obrazovanje. Autori objašnjavaju zašto ljudi lako povjeruju netočnim informacijama, naglašavajući psihološke slabosti, emocije i predrasude koje manipulatori iskorištavaju.

Iako provjera činjenica ostaje važna, autori naglašavaju da to nije dovoljno i da je potrebna šira društvena strategija, jačanje medijske pismenosti i stvaranje vjerodostojnih narativa koji se suprotstavljaju manipulacijama. Priručnik na kraju navodi i primjere dobre prakse.

Mediji i dezinformacije – priručnik za roditelje, čiji su autori Lana Ciboci Perša, Igor Kanižaj i Danijel Labaš, koristan je resurs za obitelji koje se suočavaju s izazovima digitalnog svijeta. Iako je namijenjen roditeljima, koristan je svima jer objašnjava složene teme na pristupačan način. Priručnik nudi niz interaktivnih radionica koje obiteljima pomažu u borbi protiv dezinformacija.

Kroz praktične zadatke, radionice uče prepoznati dezinformacije, manipulativne sadržaje, tzv. mamilice (clickbaite) i deepfake sadržaje, te potiču kritičko razmišljanje o sadržajima koje djeca koriste na društvenim mrežama. Korištenjem alata za provjeru činjenica i otvorenim razgovorom cilj je osnažiti obitelji za snalaženje u složenom digitalnom okruženju.

Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu nastao je u okviru projekta Medicinski potvrđeno. U središtu priručnika, čiji su autori Nefreteta Zekić Eberhard, Ines Drenjančević, Ana Stupin, Ines Bilić Ćurčić, Ivica Mihaljević, Andrijana Včeva i Siniša Šijanović, nalaze se alati i metode za provjeru izvora, prepoznavanje manipulacija i ocjenjivanje vjerodostojnosti sadržaja o zdravstvenim temama.

Priručnik objašnjava kako razlikovati pouzdane izvore od onih koji šire dezinformacije, nudeći jasne primjere i upute. Tekst je pisan razumljivo i bez stručnog žargona, što ga čini pristupačnim i onima bez novinarskog iskustva. Priručnik podsjeća da dezinformacije nisu samo problem medija, već cijelog društva, i da svatko može pridonijeti smanjenju njihove štete.

U okviru projekta EkonInfoChecker nastao je Priručnik za razvoj kompetencija u fact-checkingu: od temelja do naprednih pristupa koji naglašava važnost provjere činjenica u borbi protiv dezinformacija, očuvanju povjerenja u medije, osnaživanju javnosti i promicanju kritičkog razmišljanja.

Priručnik detaljno objašnjava metodologiju provjere činjenica koja uključuje identifikaciju tvrdnji, prikupljanje i verifikaciju izvora, analizu činjenica te transparentno izvještavanje. Uključuje i popis alata za provjeru medijskih sadržaja – fotografija, videozapisa i teksta, poput Google Reverse Image Searcha, TinEyea, FactCheck.orga i PolitiFacta. Posebna su poglavlja posvećena etičkim dilemama u provjeri činjenica, poput objektivnosti, nepristranosti i zaštite privatnosti, te načinima na koje se one mogu riješiti.

Priručnik donosi i primjere i vježbe za provjeru činjenica, uključujući simulacije i analize stvarnih slučajeva dezinformacija u medijima, s ciljem razvijanja kritičkog razmišljanja o dezinformacijama.

Na borbi protiv dezinformacija već godinama ustraje i Europski parlament koji kroz kratke edukativne videozapise podučava medijske korisnike o taktikama koje se koriste za širenje dezinformacija u medijskom prostoru. Naglašavaju kako kreatori dezinformacija često koriste emocionalne poruke kako bi izazvali strah ili ljutnju, potičući impulzivno dijeljenje sadržaja. Navode i ostale taktike poput polarizacije, preplavljivanja informativnog prostora, iskorištavanja pristranosti u prosuđivanju, manipuliranje kontekstom te napadanje i ušutkavanje kritičkih glasova. Kroz videozapise i primjere pomažu gledateljima da prepoznaju sve navedene taktike i aktivno im se suprotstave.

Navedeni edukativni materijali naglašavaju da borba protiv dezinformacija nije samo odgovornost medija i institucija, već zahtijeva angažman cijelog društva, odnosno svakoga od nas. Kroz praktične vježbe, alate za provjeru činjenica i učenje o etičkim standardima, ovi priručnici osnažuju pojedince da postanu odgovorni korisnici medija i medijskih sadržaja.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.