Obitelji s više djece suočavaju se s izazovima pronalaska povoljnog smještaja na Jadranu dok istovremeno sve više tragaju za sadržajima koji su prilagođeni djeci – od „kid friendly“ ponude do duhovnih sadržaja koji oplemenjuju cijelu obitelj. O tome kako ljeto učiniti pristupačnijim i smislenijim za djecu i roditelje razgovaralo se u emisiji Argumenti u četvrtak 5. lipnja, a gosti su bili Đurđica Mostarčić iz Udruge „Obitelj 3 plus“, p. Mislav Skelin iz SKAC-a Palma i Ives Vodanović Lukić s Instituta za turizam.
Ljetovanje u višečlanoj obitelji
Na hrvatskoj je obali sužena mogućnost izbora smještaja u ljetnim danima kada je riječ o obiteljima s više djece, upozorila je Mostarčić, napomenuvši da je to pitanje koje bi trebalo zabrinjavati sve koji su odgovorni za društvo.
Ipak dolazi do određenih pomaka…
Objasnila je i da posljednjih godina među ponuđivačima smještaja ipak dolazi do određenih pomaka u smislu davanja posebnih pogodnosti višečlanim obiteljima.
Obitelj / Foto: Canva
U zadnje vrijeme, objašnjava Mostarčić, dodjeljuju su različite naljepnice za domaćina, a uvode se i nove naljepnice.
„Ali, imamo naljepnice ‘pet frendly’, no nešto poput ‘kid frendly’ još izostaje. Štoviše, čula sam i da su postali moderni hoteli za roditelje bez djece, nešto što je navodno postalo ‘in’. Ali, ponovno se vraćam na ljepotu života u višečlanim obiteljima.
No nešto poput ‘kid frendly’ još izostaje
Djeca gledaju, djeca uče. Veseli me kada netko od poduzetnika ponudi popust višečlanim obiteljima. Gdje danas idu djeca tamo će ona ići i kao odrasli ljudi, vodit će svoju djecu“.
Kao majka petero djece u emisiji je uz ostalo kazala da je njezino vlastito iskustvo da se zaista može s malo novaca napraviti i vidjeti puno.
Dubrovnik / Foto: Canva
„Isto tako, potrebno je mudro birati i neka vremena kada se ide na odmor. Primjerice, nije loše otići u Dubrovnik u ožujku ili travnju, izvan sezone. Tada se za povoljne novce može dobiti i kvalitetan smještaj, pa i let do Dubrovnika iz Zagreba.“
Ljetovanja za mlade
P. Skelin predstavio je aktivnosti koje Magis organizira tijekom ljeta. Osvrnuo se i na pitanje kako iskoristiti ljeto za duhovni rast i kako ljetni duhovni mir prenijeti u ostatak godine.
„Jedan od najvećih izazova na našim Skac-ovim i Magisovim programima jest kako zadržati nešto od onoga što su oni doživjeli tijekom šest dana kada su bili u vježbama šutnje, u razgovoru s duhovnim pratiteljem, u meditaciji pod maslinama. Kako to zadržati po povratu u svakidašnjicu i njezin ritam? To je izazov svakome od njih.
MODRAVE / FOTO: SKAC PALMA
Potrebno je zapravo ukrasti nešto tom frenetičnom ritmu, pružiti otpor, biti prkosan i reći ‘ne, ovo ne dam, tu ću zadržati vrijeme, da navečer napravim egzamen, prisjetit ću se što je bilo danas, neću dopustiti ad budem progutan od ritma koji vodi u bezumlje’. I da, to je problem, ali to je borba koju doživljavamo mi svi, ne samo mladi i laici, nego i mi svećenici“, objasnio je p. Skelin.
Kako zadržati nešto od onoga što su oni doživjeli tijekom šest dana kada su bili u vježbama šutnje?
Inače, Skac i Magis su pripremili tri termina Jednostavnog ljeta na Modravama, dva termina duhovnih vježbi u šutnji na Modravama i Magis CRO koji se ove godine sastoji od čak sedam različitih eksperimenata na šest lokacija.
Skac Palma i Magis žele svima pružiti priliku da upoznaju sebe, kušaju Boga, pripadaju i žive za druge. Ako i ti to želiš, prijavi se u neki od ponuđenih ljetnih programa.
U turizmu se mijenjaju trendovi
Uz stanje turizma na hrvatskoj obali, turistička stručnjakinja Vodanović Lukić, govorila je o potencijalima hrvatske unutrašnjosti.
Kazala je i da se u turizmu mijenjaju trendovi, budući da je fokusiranost putnika ranije bila na stjecanju iskustava, a u novije je vrijeme na traganju za određenim smislom, pa i bijegom od svakidašnjice. U tu se promjenu ubrajaju i potraga za osobnim razvojem i potreba za odmakom od stresa.
Hrvatska obala / Foto: Canva
Premda se hrvatskom turizmu u medijima nabrajaju i određene manjkavosti, Vodanović Lukić je dodala da nisu utemeljene i pomalo panične teze o tome da bi posjetitelji koji iz inozemstva dolaze u Hrvatsku, kao što su posjetitelji iz Njemačke, mogli odustati u potpunosti od hrvatske obale ako dođe do krize njemačkoga gospodarstva.
Fokusiranost putnika ranije je bila na stjecanju iskustava, a u novije je vrijeme na traganju za određenim smislom
Vjerojatnije je da će se oni koji su išli na „luksuznije“ destinacije od Hrvatske u takvom scenariju „prebaciti“ na hrvatsku obalu. Posebno se osvrnula i na hrvatske potencijale u smislu duhovnoga i kulturnoga turizma.
Cijelu emisiju možete poslušati na YouTube kanalu HKM-a.