Hrvatski narod je u svojoj dugoj povijesti imao brojne istinske svjedoke vjere koji su zaslužili čast oltara. Nažalost, iz različitih razloga nisu u Katoličkoj Crkvi službeno proglašeni blaženima ili svetima. Jedan od razloga je svakako nedovoljna briga i zauzetost predstavnika Crkve koji su trebali pokretati i nakon toga voditi više brige za procese za proglašenje blaženima i svetima. Jedan od svijetlih likova Katoličke Crkve u Hrvata, a osobito Crkve Zagrebačke je Sluga Božji biskup Josip Lang koji je još za života na zagrebačkom Kaptolu bio poznat pod nazivom „prijatelj siromaha“. Ove, 2024. godine 1. studenoga obilježava se 100. obljetnica njegove smrti.

Nakon što je tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzija Stepinca 1. studenoga 1943. godine službeno pokrenuo postupak za proglašenje blaženim i svetim za vicepostulatora je imenovao tada svećenika zagrebačke nadbiskupije dr. Dragutina Nežića. Bez obzira što je dr. Dragutin Nežić 1947. godine otišao u Istru i tamo bio najprije imenovan apostolskim administratorom, a od 1950. godine biskupom koji je svojim zapaženim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag za ujedinjenje Crkve u Istri 1977. godine, biskup Dragutin Nežić je najviše pridonio dijecezanskom procesu u Zagrebu koji je bio vođen od 1943. do 1979. godine. 1981. godine je tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić dokumentaciju dostavio u Kongregaciju za kauze svetaca, a 11. studenog iste godine rimskim je postulatorom imenovan dr. Ratko Perić, tadašnji rektor Hrvatskog zavoda sv. Jeronima.

Socijalno je pitanje danas goruće i suvremeno…

Od tada pa do 2009. godine nije se događalo ništa značajnije sa tom dokumentacijom, a u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu je među bogoslovima bila poznata fama sanctitatis – glas svetosti – biskupa Langa. Kako sam početkom 2009. godine kao tadašnji rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa boravio u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu mogao sam se uz pomoć tadašnjeg rektora tog Zavoda dr. Jure Bogdana uvjeriti da se dokumentacija pod br. 594 nalazi u Kongregaciji za kauze svetaca, zatvorena u kutije koje su prije više od 20 godina dostavljene u Kongregaciju.

Nakon što je 2009. godine vijest o tome objavljena u „Vjesniku biskupa Langa“ tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je 25. siječnja 2010. godine imenovao mons. Jurja Batelju za novog rimskog postulatora za kauzu Sluge Božjega biskupa Josipa Langa. Od tada je taj proces opet „živ“. Trebalo je proći opet 14 godina da bi se rimski proces doveo do toga da se dokumentacija može predati Teološkoj komisiji što je učinjeno 25. siječnja ove 2024. godine. Time sam proces još nije završen, ali je učinjeno ono što je bilo potrebno sa strane Zagrebačke nadbiskupije. Konačna odluka o proglašenju blaženim donosi se nakon što se izmoli čudo po zagovoru Sluge Božjega.

Od 1943. kada je započeo proces za proglašenje blaženim i svetim do 2024. godine prošla je 81 godina. Je li se kroz to vrijeme „negdje izgubila“ svijest o dobrom svećeniku i biskupu Josipu Langu, istinskom prijatelju siromaha ali i odvažnom zagovaratelju socijalnog katoličanstva iz početka 20. stoljeća u Hrvatskoj? Prigodom 80. obljetnice njegove smrti 2004. godine u Zagrebu je održan simpozij i nakon toga objavljen zbornik pod nazivom „Biskup Josip Lang – prijatelj siromaha. Zbornik radova“ u izdanju Zaklade biskupa Josipa Langa, koja je osnovana 2002. godine i uspješno djeluje do danas. Svi oni koji danas uzmu u ruke taj zbornik moći će otkriti bogatu baštinu koju je svojim životom i radom ostavio svećenik i biskup Josip Lang.

Premda ga ne spominje izrijekom Sluga Božji biskup Josip Lang je bio svojevrsni preteča socijalnoga nauka Crkve u Hrvatskoj.

Ovdje mogu ukazati tek na jedan mali detalj u njegovu životu. To je konkretna briga i zauzetost da se svećenički kandidati upoznaju sa socijalnim učenjem Crkve. Nakon što je 1908. godine bio imenovan rektorom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, dovodi u bogosloviju nastavnika sociologije koji će bogoslove poučavati o socijalnim pitanjima. Treba reći da se u to vrijeme za ono što danas nazivamo socijalni nauk Crkve u Hrvatskoj upotrebljavao pojam sociologija. Obrazlažući nadbiskupu Posiloviću zašto je potrebno uvesti u bogosloviju predavača socijalnog nauka Crkve piše: „Nužno je da se dandanas tumači klericima i sociologija (to jest socijalni nauk Crkve)… Socijalno je pitanje danas goruće i suvremeno… treba dakle da ga svećenici poznaju i da se za mlada upute i oduševe za rješavanje toga pitanja“ (Zbornik, str. 30).

Da, svećenici bi i danas trebali više poznavati socijalnu poruku Crkve namijenjenu ovom vremenu u kojem živimo. Tek tako će moći biti i učitelji i svjedoci radosne vijesti evanđelja koja je uvijek okrenuta konkretnom čovjeku u konkretnoj životnoj situaciji. Premda ga ne spominje izrijekom Sluga Božji biskup Josip Lang je bio svojevrsni preteča socijalnoga nauka Crkve u Hrvatskoj.

Foto: Stjepan Baloban

Mons. prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve
i umirovljeni profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.