Na kraju 90. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci održana je konferencija za medije, prilikom čega se između ostalog, govorilo i o djelovanju Caritasa te o sve brojnijoj populaciji ovisnoj o toplim obrocima u toj zemlji. Tim povodom razgovarali smo s mons. Miljenkom Aničićem, ravnateljem Caritasa Banjolučke biskupije.
Na pitanje o broju onih koji primaju pomoć Caritasa, nadbiskup Vukšić odgovorio je da ne bi mogao iznijeti točne brojke koje dobro poznaju ravnatelji Caritasa u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru i njihovi suradnici sa svojim podružnicama. Dodao je da mu je poznato od ozbiljnih ljudi da na dnevnoj razini u cijeloj Bosni i Hercegovini oko 18.000 osoba dolazi dobiti topli obrok u javnim kuhinjama od kojih su neke pod vodstvom Crvenoga križa, neke pod vodstvom Merhameta, neke pod vodstvom Dobrotvora ili pravoslavnih organizacija, ostale pod vodstvom Caritasa itd. „Sjećam se dobro kad sam prvi put čuo taj podatak, bio mi je vrlo šokantan. Nažalost, stanje je takvo i svi trebamo pomoći koliko je moguće. Željeli bismo da ova slika čim prije nestaje, odnosno da se broj osoba koje traže pomoć i dolaze na tuđa vrata kucaju i mole da dnevno imaju nešto pojesti“, rekao je nadbiskup Vukšić, a javlja kta.
Potrebe su uvijek veće nego što su naše mogućnosti. Izazova ne nedostaje, a što je najgore ne vidimo svjetlo na kraju tunela.
Foto: KTA/ Nadbiskup Vukšić i biskup Majić
Biskup Majić je podsjetio da je do konca siječnja 2024. obnašao službu ravnatelja dijecezanskog Caritasa u Mostaru pa je surađivao s kolegama ravnateljima u Sarajevu i Banjoj Luci. Spomenuo je da je biskupijski Caritas sa sjedištem u Mostaru dijelio svakoga dana između 1.200 i 1.300 obroka te svakoga dana imao kontakt s oko 600 osoba bilo da je riječ o posjeti obiteljima ili o ljudima koji dolaze u urede Caritasa ili su smješteni u Caritasovim ustanovama od vrtića do palijativne skrbi, odnosno hospicija. Spomenuo je i akciju „jelo na kotačima“, obiteljsko savjetovalište… „Jedna takva ustanova smatramo da je veliki doprinos društvenoj zajednici. I ono što uvijek mi hoćemo naglasiti, društvena zajednica mora imati osjećaj prema ovoj humanitarnoj ustanovi koja se brine za čovjeka kao društveno biće, što je zadaća i društvenih zajednica civilne vlasti. Nažalost, često nailazimo na gluhoću naših zahtjeva pa se nadamo da će se to i zakonski regulirati i da će Caritas još više moći pomagati“, kazao je biskup Majić napominjući da je sada dobro upoznat što sve čini biskupijski Caritas Banjolučke biskupije koji ima skoro isti oblik djelovanja kao i Caritas Vrhbosanske nadbiskupije ovisno od terena koji pokriva. Na kraju je istaknuo da tri biskupijska Caritasa sa sjedištima u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu dnevno podijele više od 5000 obroka dnevno, a u kontaktu su s oko 2000 osoba.
“Za nas ovo nije iznenađenje”
Mons. Aničić rekao je kako se radi o problemu koji ovu zemlju prati cijelo vrijeme. “Sve veći broj ljudi je na rubu društva i za njih ne postoji sustavna briga, osim prije izbora. Za nas ovo nije iznenađenje, a uspjehom se smatra kada u nekom mjestu postoji pučka kuhinja, što je nakaradno. Podsjetio je i na velika iseljavanja iz zemlje, zbog čega je ostao velik broj starijih bez svojih bližnjih, ali i susjeda te su stoga upućeni na Caritas.
Željeli bismo da ova slika čim prije nestaje, odnosno da se broj osoba koje traže pomoć i dolaze na tuđa vrata kucaju i mole da dnevno imaju nešto pojesti
Dodao je i da broj korisnika Caritasa raste. “Nakon rata smo se nadali da će se stvari poboljšati, međutim neriješeni politički problemi iscrpljuju i zadnje rezerve koje su ljudi imali.” Spomenuo je i COVID – 19, ali i inflaciju, koja je pogodila mnoge grupe. “Uz to, sve je manje organizacija za pomoć. Caritas je ovdje i nastojimo predusresti probleme i rješavati ih.”
Istaknuo je i da Caritas ne odgovara na potrebe svih onih koji traže pomoć, ali nastoje pomoći najugroženijima. “Apeliramo na organe vlasti da sa svoje strane pomognu rad Caritasa i da poduzimaju mjere koje će osigurati sudbinu ljudi, što često nije slučaj. Potrebe su uvijek veće nego što su naše mogućnosti. Izazova ne nedostaje, a što je najgore ne vidimo svjetlo na kraju tunela. Još uvijek hodamo u mraku i opterećuju nas teški politički problemi, koji se odražavaju na socijalnom području. Unatoč svemu radimo i nadamo se boljem”, zaključio je Aničić.
Nažalost, često nailazimo na gluhoću naših zahtjeva pa se nadamo da će se to i zakonski regulirati i da će Caritas još više moći pomagati.
Podsjetimo, u Bosni i Hercegovini trenutno postoje 53 organizacije za podjelu besplatnih obroka, pri čemu se 34 objekta nalaze u Federaciji Bosne i Hercegovine, 18 u Republici Srpskoj i jedan objekt u Brčko distriktu, podaci su istraživanja UNDP-a.
Najzastupljenije ugrožene kategorije društva među korisnicima pučkih kuhinja su umirovljenici, nezaposleni, samohrani roditelji, osobe s poteškoćama u razvoju te pripadnici romske populacije, javlja portal bljesak. Isti portal ističe da 94 % kuhinja sveukupni nedostatak financijskih sredstava vidi kao najveći izazov s kojim se suočavaju. Manje od polovine pučkih kuhinja može ponuditi svježe voće ili povrće, kao i posebne proizvode za dojenčad i malu djecu (48,08 %), dok samo mali broj kuhinja (21,15 %) može ponuditi obroke za korisnike s posebnim prehrambenim potrebama.