Ovogodišnje proslava Tavelićeva u Brnazama prvi put je održana u novoj svečevoj crkvi koja je blagoslovljena i stavljena u bogoslužje 1. svibnja 2023.

Ove godine navršilo se i 50. godina od gradnje bogoslužnog prostora u Brnazama koji je služio kao crkva do početka izgradnje nove crkve koja je počela 11. studenoga 2018. godine. Misno slavlje predvodio je župnik župe Gospe Sinjske fra Antonio Mravak uz koncelebraciju ekonoma Provincije fra Borisa Čarića, župnog vikara i odgojitelja u Franjevačkom sjemeništu u Sinju fra Ivana Čikare.

U uvodu u propovijed fra Antonio je naglasio da je ovo prva proslava blagdana sv. Nikole Tavelića u novoj crkvi. Istakao je da se prva proslava Tavelića u Brnazama održala na blaženikov dan 14. studenog 1969. godine, na mjesnom groblju u kapeli Sv. Nikole biskupa, i da je prvo slavlje predvodio ondašnji župnik fra Ivan Abrus. Gradnjom bogoslužnog prostora u Brnazama 1973. godine, osnovana je u mjesecu lipnju te iste godine i filijalna zajednica župe Gospe Sinjske koja je posvećena sv. Nikoli Taveliću. Uz zagovor nebeskog zaštitnika, u vjeri se učvršćivala tek formirana zajednica i uz zagovor Čudotvorne Gospe Sinjske. Pastoralna skrb fratara Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Samostana Gospe Sinjske, povezivala je narod u živu Crkvu.

Kroz 50 godina, zajednicu je posluživalo 10 fratara, svi su živući osim fra Mate Rakića koji je umro u crkvi u Brnazama u mjesecu svibnju 1987. godine. Zauzetošću Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, Samostana Gospe Sinjske, mještana kao i brojnih dobročinitelja, Tavelićeva zajednica započela je pisati novu povijest izgradnjom i dovršetkom nove crkve. Svetu misu prikazujemo za sve dobročinitelje, a posebno za Brnažane koji nisu dočekali novu crkvu. Molimo da ih Gospodin po našoj molitvi primi u svoj mir u nebeskoj Crkvi“, kazao je u uvodu župnik.

Govoreći o redovničkom životu, predvoditelj je kazao da je život sv. Nikole bio u znaku misionarskog poslanja u Bosni i Svetoj Zemlji. Opisujući mučeničku smrt sv. Nikole i trojice braće, istakao je da je njihov misionarski rad bio nadahnut Kristovim riječima: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, taj će ga spasiti“, te nastavio: „u vrijeme Kurban Bajrama 1391. g. Nikola i njegova subraća u Jeruzalemu pred Omarovom džamijom pozivaju muslimane da prihvate Isusa Krista kao jedinog Spasitelja. Nakon kadijine presude sasječeni su, njihovi zemaljski ostaci bačeni su u vatru, a pepeo im je razasut da ga kršćani ne bi poslije štovali kao mučeničke relikvije.“

Opisujući mučeničku smrt sv. Nikole i trojice braće, istakao je da je njihov misionarski rad bio nadahnut Kristovim riječima: „Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, taj će ga spasiti

U propovijedi predvoditelj je vjernike podsjetio na trenutak proglašenja svetim sv. Nikole Tavelića. „Bio je to događaj koji probudio u hrvatskom narodu ponos i svijest da smo jedan od najstarijih kršćanskih naroda u Europi. Unatoč zabranama i kontrolama, mnogi su Hrvati iz domovine i svijeta sudjelovali na kanonizaciji Tavelića u Vatikanu 21. lipnja 1970. godine. Rimske novine “Osservatore Romano” zapisale su da je to mnoštvo predstavljalo “jedno srce i jednu dušu, ujedinjeno u molitvi i oduševljenju”.

Citirajući novinsko izviješće župnik je opisao taj dan u Vatikanu. „Svjedok toga događaja je zapisao: „U srcu Rima, u prvoj bazilici svijeta, zvonio je zvučan hrvatski govor. (…) Papa je zatim ustao i izgovorio formulu kanonizacije. Buran pljesak i poklici uzdrmali su baziliku. Bio je to izljev stoljećima nagomilane težnje. Kao da se otvorilo Nebo da nam šapne riječ priznanja i udivljenja. A mi smo to tako i shvatili. Jedan narod zahvaljivao je pljeskom i suzama Bogu i njegovu zamjeniku na zemlji. Jer smo, uz Božju slavu, doživjeli i priznanja svoje davne punoljetnosti u Katoličkoj crkvi.“

U srcu Rima, u prvoj bazilici svijeta, zvonio je zvučan hrvatski govor. (…) Papa je zatim ustao i izgovorio formulu kanonizacije. Buran pljesak i poklici uzdrmali su baziliku. Bio je to izljev stoljećima nagomilane težnje. Kao da se otvorilo Nebo da nam šapne riječ priznanja i udivljenja. A mi smo to tako i shvatili. Jedan narod zahvaljivao je pljeskom i suzama Bogu i njegovu zamjeniku na zemlji. Jer smo, uz Božju slavu, doživjeli i priznanja svoje davne punoljetnosti u Katoličkoj crkvi.

Fra Antonio je istakao da sv. Nikola ne predstavlja prošlost, on je i danas put za hrvatski narod koji nas vodi Kristu. Kršćanski žar i ljubav bila je vidljiva u njegovom životu. U njegovu životu posebno su se isticale stožerne krjeposti kršćanskoga života: razboritost, jakost, pravednost i umjerenost. Crkvi i našem narodu hitno su potrebni neustrašivi i iskreni svjedoci cjelovite istine o zapovijedima i volji Božjoj. „Koliki samo muškarci i žene – ne znamo im ni imena – služe na čast našem narodu, našoj Crkvi jer su jaki: jaki jer donose boljitak svome životu, svojoj obitelji, svome poslu, svojoj vjeri. Ta su naša braća i sestre sveci, sveci svakodnevice, sveci skriveni među nama: imaju dar jakosti da obave svoju dužnost kao ljudi, očevi, majke, braća, sestre,” kazao je fra Antonio.

Crkvi i našem narodu hitno su potrebni neustrašivi i iskreni svjedoci cjelovite istine o zapovijedima i volji Božjoj.

Na kraju misnog slavlja župni vikar fra Ivan Čikara čestitao je mještanima i njihovim gostima nebeskog zaštitnika te zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave sv. Nikole Tavelića. Slavlje su uveličali zborovi crkve Sv. Nikole Tavelića u Brnazama pod ravnanjem Jelene Prolić i uz pomoć pastoralne suradnice s. Mirele Delonga. Za vrijeme svete Mise pjevao je Mješoviti zbor, Zbor djece „Golubići mira“ i Zbor mladih. U sklopu crkve nalazi se i „Dječji vrtić Nikolino“ kojeg pohađaju djeca iz Brnaza i Sinja. Najmanji članovi Tavelićeve crkve u Brnazama izveli su prigodni recital u njegovu čast.

Za ovo slavlje vjernici su se pripremali trodnevnom duhovnom pripravom koju su predvodili župnik Hrvaca fra Perica Maslać, župnik Bitelića i Zasioka don Josip Bečić i župnik Župe Gale-Gljeva fra Luka Delić.

Foto: Župa Gospe Sinjske